Sjedinjene Američke Države pokrenule su inicijativu za obnovu naftovoda koji bi povezivao Irak i Siriju, s ciljem uspostavljanja sigurnije izvozne rute prema Sredozemnom moru koja bi zaobišla Hormuški moreuz i umanjila strateški utjecaj Irana na globalno tržište nafte.
Prema navodima američkih medija, specijalni izaslanik SAD-a za Siriju i Irak Thomas Barrack vodi razgovore s regionalnim zvaničnicima i velikim energetskim kompanijama, među kojima je i Chevron, o uspostavljanju novog koridora za izvoz iračke nafte preko sirijske obale.
U središtu američkog plana nalazi se obnova naftovoda Kirkuk–Banijas, dugog oko 800 kilometara, koji je uglavnom van funkcije od američke invazije na Irak početkom 2000-ih godina. Za njegovu obnovu bile bi potrebne višemilijardne investicije.
Nastojanje da se smanji ovisnost o Hormuškom moreuzu
Washington smatra da bi alternativna ruta smanjila zavisnost od Hormuškog moreuza, kroz koji prolazi značajan dio svjetskog izvoza nafte, te ograničila mogućnost Irana da ugrozi međunarodne energetske tokove.
Prema izvještaju, nedavne blokade i poremećaji u Hormuškom moreuzu prisilili su Irak da značajno smanji proizvodnju nafte, što je imalo ozbiljne posljedice po državne prihode.
Američka administracija vjeruje da bi izvoz iračke nafte preko sirijske luke Banijas doprinio većoj stabilnosti globalnog energetskog tržišta.
U tom kontekstu predsjednik SAD-a Donald Trump ugostio je u Bijeloj kući iračkog premijera Alija Al-Zaidija, što se tumači kao signal jačanja energetske saradnje između dvije zemlje. Washington od nove iračke vlade očekuje suzbijanje utjecaja proiranskih milicija i otvaranje energetskog sektora američkim kompanijama.
Velike energetske kompanije uključene u pregovore
U razgovorima o mogućoj realizaciji projekta učestvuju i međunarodne energetske kompanije poput Chevrona, TotalEnergiesa, TI Capitala i katarskog UCC Holdinga, koje procjenjuju potencijal Sirije kao budućeg izvoznog čvorišta za naftu na Mediteranu.
Irak je u međuvremenu ovlastio državnu kompaniju Basra Oil Company da angažuje američku kompaniju KBR Inc. kao savjetnika za razvoj projekta.
Među razmatranim opcijama nalazi se i novi naftovod koji bi povezivao Basru s Hadithom, odakle bi se mogao granati prema Siriji, Turskoj ili Jordanu.
Sigurnosni izazovi i političke prepreke
Realizacija projekta suočava se s brojnim sigurnosnim izazovima jer bi planirane trase prolazile kroz iračku pokrajinu Anbar i istočnu Siriju, područja u kojima su i dalje aktivne pojedine ćelije terorističke organizacije Islamska država.
Dodatni problem predstavljaju proiranske oružane grupe u Iraku koje se protive produbljivanju saradnje s novim sirijskim vlastima te ovaj energetski koridor smatraju prijetnjom interesima Teherana, zbog čega postoji bojazan od mogućih sabotaža.
Istovremeno, evropske zemlje sve više gledaju na Siriju kao na važnu tranzitnu tačku za buduće energetske pravce. Tokom nedavne posjete Damasku, francuski predsjednik Emmanuel Macron razgovarao je o regionalnoj stabilnosti i mogućnostima diversifikacije evropskih energetskih ruta.
Izvršni direktor TotalEnergiesa Patrick Pouyanne tom je prilikom izjavio da Sirija može imati ključnu ulogu u transportu iračke nafte prema Mediteranu.
"Ako želite transportovati iračku naftu bez oslanjanja na Hormuški moreuz, Sirija postaje važna tranzitna ruta. Zato je ta zemlja važna", rekao je Pouyanne.
