Sjedinjene Američke Države ulaze u novu fazu strateškog planiranja svoje nuklearne politike, prilagođavajući se, kako tvrde visoki vojni zvaničnici, promijenjenoj globalnoj sigurnosnoj arhitekturi u kojoj istovremeno jačaju i Rusija i Kina.
Tokom saslušanja pred Odborom za oružane snage Senata, Robert Kadlec je upozorio da se Washington prvi put u modernoj historiji suočava s izazovom odvraćanja dvije nuklearne sile u isto vrijeme, što značajno komplikuje dosadašnje doktrine i planiranje odbrane.
Prema njegovim riječima, ključni problem više nije samo mogućnost konflikta s jednom velikom silom, već scenario u kojem bi istovremeno djelovanje Moskve i Pekinga moglo stvoriti višestruke krizne tačke i rizik eskalacije na više frontova.
Za razliku od perioda Hladnog rata, kada je strateška ravnoteža bila fokusirana na odnos SAD–SSSR, današnja situacija uključuje paralelni rast kineskog nuklearnog arsenala, uz zadržavanje i modernizaciju ruskih kapaciteta.
U takvom okruženju, američka administracija ubrzano razvija nove elemente nuklearne strategije. Među prioritetima se nalazi modernizacija takozvane nuklearne trijade – podmorničkih sistema, interkontinentalnih balističkih raketa i strateških bombardera – ali i uvođenje novih sredstava odvraćanja.
Posebna pažnja usmjerena je na projekat krstareće nuklearne rakete lansirane s mora (SLCM-N), koji bi, prema planovima Pentagona, omogućio veću fleksibilnost i prisustvo bez oslanjanja na kopnene baze u inostranstvu.
Iako je ovaj program pokrenut ranije, njegova budućnost bila je predmet političkih rasprava u Washingtonu. Administracija Joea Bidena pokušala je ograničiti finansiranje zbog visokih troškova, dok je Kongres nastavio podršku razvoju, procjenjujući da bi ukupna vrijednost projekta mogla premašiti 30 milijardi dolara.
Istovremeno, Pentagon naglašava da nova sigurnosna dinamika zahtijeva širi pristup odvraćanju, posebno u kontekstu evropskog i indo-pacifičkog regiona, gdje se preklapaju interesi NATO saveznika i američkih partnera.
Prema dostupnim procjenama, Rusija trenutno raspolaže sa oko 5.580 nuklearnih bojevih glava, Sjedinjene Američke Države oko 5.050, dok Kina ubrzano povećava svoj arsenal i procjenjuje se da ima između 500 i 600 nuklearnih bojevih glava, uz trend daljeg rasta.
Američki zvaničnici smatraju da upravo ovaj trend mijenja ravnotežu moći i uvodi globalnu sigurnost u, kako ga opisuju, “predvidljivo nepredvidivo” razdoblje.
U tom kontekstu, očekuje se i povećanje budžetskih izdvajanja za nuklearni program, koji bi u narednim godinama mogao doseći oko 92 milijarde dolara godišnje, što dodatno potvrđuje dugoročnu stratešku orijentaciju Washingtona ka jačanju nuklearnog odvraćanja.
