Sanjin Kodrić briše “Preporod” i ljiljane u Zenici: Povjereništvo kao kazna za neposlušne Bošnjake

Uzaludni protesti i peticije: Bošnjačka zajednica na testu vlasti i oporavka kulturnog naslijeđa

Bošnjački identitet na udaru: Sanjin Kodrić i autoritarni pokušaji brisanja “Preporoda”.

Dok bošnjačka javnost još uvijek pokušava da se oporavi od šoka izazvanog odlukom o ukidanju imena i simbola Bošnjačke zajednice kulture (BZK) “Preporod”, predsjednik tzv. BZK, Sanjin Kodrić, ne pokazuje znakove obazrivosti prema volji naroda. Naprotiv, njegova politika postaje sve očiglednija: ignorisanje i potiskivanje bošnjačkog identiteta radi personaliziranih interesa.

U trenutku kada više od 1.600 bošnjačkih intelektualaca, uključujući i osnivače “Preporoda”, potpisuje peticiju za povratak tradicionalnog imena i simbola – pauna s ljiljanom – Kodrić je odlučio ne samo ignorirati volju ove grupe, već i kazniti najglasnije protivnike. Prvi na udaru našao se zenički ogranak “Preporoda”, na čijem čelu je dr. Ajdin Huseinpahić. Ovaj ugledni naučnik i bošnjački aktivist je još na Skupštini “Preporoda” u Travniku, na Dan Bošnjaka, jasno iskazao protivljenje ovom kontroverznom potezu, što ga je dovelo do mete vlasti BZK-a.

Iako je zenički ogranak, u skladu sa statutom, pravovremeno predložio izbor novih organa, centralno rukovodstvo je odlučilo odbiti ovaj prijedlog i uvesti povjereništvo. Ovaj potez nije naišao samo na nezadovoljstvo, već je i direktno suspendovao pravo zeničkih intelektualaca da biraju svoje predstavnike, što su oni u saopćenju za javnost označili kao kršenje slobode misli i samostalnosti.

Pokret za povrat “Preporoda” – simbol otpora

Zenički “Preporod” nije jedini koji je izrazio nezadovoljstvo. Ovaj autoritarni pristup, na čelu sa Sanjinom Kodrićem, izazvao je širi revolt. Nastao je Pokret za povrat “Preporoda” (PPP), neformalna grupa koja okuplja sve one koji smatraju da su promjene učinjene ishitreno i bez legitimiteta, s jasnim ciljem potiskivanja bošnjačkog identiteta. Članovi ovog pokreta traže poništenje odluka, ostavku Sanjina Kodrića, te hitno sazivanje vanredne skupštine.

Bez obzira na to što Kodrićev režim ignorira mišljenje intelektualaca, narod ne ostaje nijem. Pokret za povrat “Preporoda” postavlja jasne zahtjeve – povratak imena i simbola, ukidanje autoritarnih odluka, ali i iznalaženje odgovornosti za navodne finansijske manipulacije unutar BZK-a.

Upravo u ovim zahtjevima leži pravi test bošnjačke političke i kulturne zrelosti. Hoće li Bošnjaci dozvoliti da njihova najstarija kulturna institucija postane tek instrument samovolje jednog čovjeka? Hoće li, nakon što su ignorišani od strane centralne vlasti, pronaći snage da se bore za povratak “Preporoda” u njegovu izvornu formu?

Simbolika ljiljana i pauna ne predstavlja samo estetsku odluku – to je simbol bošnjačkog kulturnog i historijskog kontinuiteta. Ukidanje tih simbola, posebno na Dan Bošnjaka, izaziva ogromno nezadovoljstvo, jer je doživljeno kao uvreda i napad na identitet naroda koji je kroz stoljeća oblikovao ovu zemlju.

Sanjin Kodrić riskira da postane upamćen ne po modernizaciji ili obnovi “Preporoda”, već po njegovom dubokom narušavanju, odnosno potpunom brisanju. Ova situacija podsjeća na trenutke iz prošlosti, kada su slični pokušaji brisanja identiteta naroda iz politčkih razloga dovodili do katastrofalnih posljedica. U krajnjoj liniji, ostaje pitanje: Hoće li bošnjački narod dozvoliti da se historija ponovi, ili će, kako to poručuje zenički “Preporod”, doživjeti istinski PREPOROD?