Kanton Sarajevo ulazi u novu fazu analize i upravljanja saobraćajnom sigurnošću, u kojoj se sve jasnije razdvaja statistički porast nesreća od stvarnog nivoa rizika po živote građana. Na sjednici Vijeća za sigurnost saobraćaja na cestama predstavljeni su podaci koji pokazuju istovremeno rast saobraćajnog opterećenja i relativno stabilan broj najtežih posljedica.
Ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Admir Katica iznio je presjek dugoročnih trendova, ističući da je u periodu od 2010. do 2025. godine na cestama u Bosni i Hercegovini život izgubilo 4.348 osoba, od čega 273 na području Kantona Sarajevo.
Iako broj saobraćajnih nezgoda raste, posebno u posljednjim godinama, podaci pokazuju da se taj rast ne prenosi proporcionalno na broj poginulih, što se u institucijama tumači kao znak da sistem sigurnosti ima određeni efekat u ublažavanju najtežih posljedica.
Posebnu pažnju izazvali su podaci za 2025. godinu, kada je u Kantonu Sarajevo evidentirano čak 14.357 saobraćajnih nesreća. Međutim, kako je pojašnjeno, taj skok se ne može posmatrati isključivo kao pogoršanje stanja na cestama.
Ključni razlozi nalaze se, prije svega, u promjeni metodologije evidentiranja lakših saobraćajnih nezgoda, koje se od ove godine registruju i kroz Evropski izvještaj o saobraćajnoj nesreći. Uz to, naglašava se i snažan rast broja vozila u urbanom prostoru, što u praksi znači sve više manjih sudara u uslovima gustog i usporenog saobraćaja.
Analiza pokazuje i da Kanton Sarajevo u regionalnim i evropskim okvirima stoji relativno dobro kada je riječ o smrtnosti u saobraćaju. Stopa od 3,6 poginulih na 100.000 stanovnika niža je od prosjeka Evropske unije, koji iznosi 4,5, dok je globalni prosjek višestruko veći.
Prema ocjenama nadležnih, takvi rezultati posljedica su kombinacije više faktora: pojačane kontrole i prisustva policije, razvijenog sistema radarskog nadzora, ali i same strukture grada koja ograničava visoke brzine kretanja, kao i relativno bolje putne infrastrukture u odnosu na ostatak države.
Ipak, nadležni upozoravaju da prostor za napredak i dalje postoji, posebno u segmentu prevencije i edukacije. U tom kontekstu najavljeno je jačanje saradnje s obrazovnim institucijama, kako bi se saobraćajna kultura razvijala od najranijeg uzrasta.
U planu je i veće uključivanje lokalnih općina, koje će, uz održavanje infrastrukture, dobiti dodatnu odgovornost u unapređenju signalizacije i povećanju bezbjednosti na lokalnim saobraćajnicama. Time se, kako je poručeno, sigurnost u saobraćaju želi pomjeriti iz isključive nadležnosti policije ka širem sistemskom pristupu koji uključuje više institucija i nivoa vlasti.
