Saudijska Arabija razgovara sa svojim saveznicima o ideji pakta o nenapadanju između bliskoistočnih država i Irana, kao dio razgovora o upravljanju regionalnim tenzijama nakon završetka američko-izraelskog rata protiv Islamske Republike.
Prema riječima diplomata, Rijad razmatra Helsinški proces iz 1970-ih, koji je ublažio tenzije u Evropi tokom Hladnog rata, kao potencijalni model, a pakt o nenapadanju je jedna od nekoliko ideja koje se razmatraju, piše Financial Times .
Strah od oslabljenog, ali ratobornijeg Irana
Zaljevske države su posebno zabrinute da će se nakon završetka sukoba i smanjenja velikog američkog vojnog prisustva na njihovim granicama suočiti s ranjenim, ali još ratobornijim islamskim režimom.
Helsinški sporazum, koji su 1975. godine potpisale Sjedinjene Američke Države, evropske zemlje i Sovjetski Savez sa svojim saveznicima, imao je za cilj rješavanje sigurnosnih pitanja i podsticanje ekonomske saradnje između rivalskih sila. Spominjani su kao mogući model za Bliski istok, gdje susjedi Iran smatraju destabilizirajućom silom od Islamske revolucije 1979. godine.
Potraga za novim sigurnosnim rješenjima
Međutim, višemjesečni rat stvorio je novu potrebu za hitnom akcijom među arapskim i muslimanskim državama, navodeći ih da preispitaju svoje saveze i sigurnosnu strukturu regije.
Diplomate navode da su brojne evropske prijestolnice i institucije EU podržale saudijsku ideju i pozvale druge zemlje Perzijskog zaliva da je podrže. Oni to vide kao najbolji način da se izbjegnu budući sukobi i pruže uvjeravanja Teheranu da ni on neće biti napadnut.
U toku su tajni pregovori između SAD-a i Irana o sporazumu kojim bi se okončao rat i ponovo otvorio Hormuški tjesnac. Međutim, ti su pregovori usredsređeni na iranski nuklearni program, a ne na njegov arsenal projektila i bespilotnih letjelica ili na potporu regionalnim paravojnim grupama, što su ključni brige arapskih država.
Izazovi i regionalne podjele
Jedan arapski diplomata je rekao da bi pakt o nenapadanju, zasnovan na Helsinškom procesu, pozdravila većina arapskih i muslimanskih država, kao i sam Iran, koji već dugo nastoji pokazati SAD-u i drugim zapadnim silama da regija treba sama upravljati svojim poslovima.
"Sve zavisi od toga ko je uključen - u trenutnoj klimi ne možete dovesti Iran i Izrael za isti stol... bez Izraela bi to moglo biti kontraproduktivno jer se on smatra najvećim izvorom sukoba nakon Irana", rekao je diplomata. "Ali Iran ne ide nikuda i zato Saudijci insistiraju na tome."
Tokom rata, Iran je uzvratio ispaljivanjem raketa i dronova na države Perzijskog zaliva, ciljajući energetska postrojenja i drugu civilnu infrastrukturu, efektivno zatvarajući Hormuški moreuz, naglašavajući prijetnju koju predstavlja za svoje manje susjede.
Neke arapske i muslimanske zemlje, od kojih mnoge nemaju formalne odnose s Izraelom, sve su zabrinutije zbog izraelske vojne akcije nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine. Optužuju izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da je uvukao američkog predsjednika Donalda Trumpa u rat protiv kojeg su lobirali.
Mnoge od ovih zemalja sve više vide Izrael kao ratobornu i destabilizirajuću silu dok nastavlja napadati Hezbollah u Libanu i Hamas u Gazi i drži dijelove južne Sirije pod okupacijom.
Različite vizije
Postoje i podjele među samim arapskim i muslimanskim državama, posebno između Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, dvije najutjecajnije zemlje Perzijskog zaljeva, zbog suprotstavljenih vizija za regiju i ekonomskog rivalstva.
UAE su zauzele najoštriji stav protiv Irana tokom rata, kritikujući arapske institucije zbog njihovog slabog odgovora na iransku agresiju. Jasno su dale do znanja da namjeravaju dalje ojačati odnose s Izraelom nakon rata. Dva diplomate su izrazile sumnju u to da li bi UAE uopšte željele da se pridruži takvom sporazumu.
S druge strane, Saudijska Arabija i druge zemlje Perzijskog zaljeva više su podržavale posredničke napore koje predvodi Pakistan za postizanje sporazuma između SAD-a i Irana o okončanju rata. Kraljevina je dio rastućeg saveza s Pakistanom, s kojim je u septembru potpisala pakt o međusobnoj odbrani, te s Turskom i Egiptom.
Diplomate kažu da, iako ove zemlje nemaju formalni savez, vjerovatno će nakon rata produbiti saradnju u oblasti odbrane, vanjske politike i ekonomije.
Pakistanski ministar odbrane Khawaja Asif izjavio je u ponedjeljak da je Islamabad razvio prijedlog da se Katar i Turska pridruže odbrambenom paktu Saudijske Arabije i Pakistana kako bi se izgradio "ekonomski i odbrambeni savez... koji će minimizirati ovisnost o silama izvan regije". Prema riječima pakistanskog zvaničnika, ideja o proširenju odbrambenog pakta prvi put se pojavila prije rata.
