Odlazeći visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt izjavio je u intervjuu za njemački list Süddeutsche Zeitung da je odluku o povlačenju donio u trenutku kada su, kako kaže, sve snažniji pritisci bili usmjereni ne samo prema njemu lično, već i prema kompletnom sistemu uspostavljenom Dejtonskim mirovnim sporazumom.
“Osjetio sam da pritisak ne raste samo na mene, nego i na same strukture Daytona”, rekao je Schmidt.
Objasnio je da mu je jedan od ključnih ciljeva tokom mandata bio očuvanje Ureda visokog predstavnika i međunarodnog okvira koji, prema njegovim riječima, još predstavlja sigurnosni oslonac za Bosnu i Hercegovinu.
“Gašenje OHR-a prije nego što budu ispunjeni svi zadani ciljevi značilo bi dovođenje u pitanje cijelog Dejtonskog sporazuma, uključujući i misiju EUFOR-a”, kazao je Schmidt, upozorivši da bi takav scenario bio krajnje neodgovoran u trenutku kada se ponovo pojačavaju secesionističke poruke iz Republike Srpske.
Njemački list navodi da je Schmidt početkom sedmice iznenadio javnost objavom o odlasku, uz tvrdnje da se to dogodilo pod pritiskom administracije američkog predsjednika Donald Trump.
Schmidt nije direktno potvrdio takve navode, ali je priznao da su u pozadini vođeni intenzivni razgovori u kojima nije učestvovao.
“Čuo sam samo da su razgovori bili veoma intenzivni”, rekao je.
Govoreći o podršci međunarodne zajednice, naglasio je da je imao snažnu podršku iz evropskih prijestolnica, posebno iz Londona i Rima.
“London se veoma angažovao na očuvanju OHR-a i pružio mi je ličnu podršku”, izjavio je Schmidt.
Dodao je da Sarajevo napušta “teška srca”, te da je povratak iz New Yorka nakon sjednice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija bio posebno emotivan trenutak za njega i njegove saradnike.
U intervjuu je upozorio da dio političkih aktera u BiH pokušava predstaviti stanje u zemlji kao “sukob civilizacija”, što smatra opasnim pristupom.
“Pokušava se podmetnuti da je Islamska zajednica potpuno proiranski orijentisana, što jednostavno nije tačno”, rekao je Schmidt.
Prema njegovim riječima, muslimansko stanovništvo često je izloženo uvredama i političkim manipulacijama, dok se takva atmosfera koristi kao opravdanje za secesionističku retoriku.
“Tako podgrijana atmosfera instrumentalizira se kako bi se legitimirale ideje o otcjepljenju Republike Srpske”, upozorio je Schmidt.
Naglasio je da političke blokade nisu dolazile samo iz RS-a. Kao primjer naveo je rad Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, gdje su, kako tvrdi, delegati iz reda Srba i Hrvata više puta zajednički blokirali kvorum i donošenje zakona.
Schmidt je upozorio i na ozbiljne posljedice zbog neispunjavanja međunarodnih obaveza u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma.
“Bosna i Hercegovina vjerovatno će završiti na sivoj listi zemalja s povećanim rizikom od pranja novca. To bi bio ozbiljan korak unazad za državu”, rekao je.
Jedno od pitanja koje i dalje izaziva najveće političke sporove jeste državna imovina. Süddeutsche Zeitung navodi da Sjedinjene Američke Države žele ubrzano rješavanje tog pitanja zbog mogućih prepreka za planirani gasovod koji bi gradila kompanija povezana s Trumpovim krugovima.
“Da, time je cijela priča dobila novu dinamiku”, rekao je Schmidt.
Dodao je kako raste nezadovoljstvo i među lokalnim vlastima jer brojni projekti ne mogu biti realizovani zbog neriješenih imovinskih odnosa.
“Načelnici i gradonačelnici često ne mogu izgraditi ni sportsku dvoranu”, naveo je.
Otkrio je i da njegov tim radi na modelu prema kojem bi posebna nezavisna komisija odlučivala o tome za koje svrhe se može koristiti državna zemlja.
Govoreći o projektu gasovoda, Schmidt je podsjetio da se on temelji na studiji izvodljivosti staroj šest godina koju je ranije podržala Evropska unija kako bi se smanjio utjecaj ruskog Gazprom.
“Evropska unija se u međuvremenu povukla iz projekta. Evropljani su sada van toga”, rekao je Schmidt.
Komentarisao je i reakcije predsjednika Republike Srpske Milorad Dodik nakon najave njegovog odlaska. Prema Schmidtovim riječima, Dodik je poručio da bi eventualno novo uređenje pitanja državne imovine, ukoliko bi bilo suprotno njegovim stavovima, predstavljalo povod za proglašenje nezavisnosti RS-a.
“Dodik je jasno stavio do znanja da bi odluka o državnoj imovini koja nije u skladu s njegovim pogledima za njega predstavljala casus belli za nezavisnost Republike Srpske”, rekao je Schmidt.
Poručio je da očekuje odlučan odgovor međunarodne zajednice na takve prijetnje.
“Računam na to da međunarodna zajednica neće popustiti niti se dati impresionirati takvim porukama”, kazao je.
Schmidt je najavio da bi Vijeće za implementaciju mira trebalo zasjedati početkom juna, kada očekuje i razgovore o njegovom nasljedniku.
“Kandidati za visokog predstavnika ne rastu na drveću”, rekao je.
Ipak, smatra da Bosni i Hercegovini i dalje treba međunarodni nadzor.
“Sigurnosna situacija i politički odnosi još su veoma krhki, a međunarodne institucije ljudima ipak daju određeni osjećaj garancije”, naveo je Schmidt.
Na kraju intervjua govorio je i o političkoj kulturi u BiH, ocijenivši da građani još uvijek visokog predstavnika vide kao nekoga ko treba “rješavati stvari umjesto domaćih političara”.
“To svakako nije zdravo za demokratiju”, poručio je.
Svom budućem nasljedniku uputio je i savjet:
“Ne vjeruj nijednom obećanju političkih lidera. Procjenjuj ih isključivo prema onome što urade, a ne prema onome što govore”, zaključio je Schmidt.
