Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt uputio je Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija opsežan izvještaj o stanju u zemlji, koji obuhvata period od oktobra prošle godine do 15. aprila ove godine. Dokument će biti razmatran 12. maja, a donosi detaljnu analizu političkih, sigurnosnih i institucionalnih prilika u Bosni i Hercegovini.
Stabilna, ali krhka sigurnosna situacija
Već na početku izvještaja naglašava se da je sigurnosna situacija u Bosni i Hercegovini „stabilna, ali krhka“, uz posebno isticanje stabilizirajuće uloge snaga EUFOR.
Istovremeno, upozorava se da dugotrajna neslaganja oko Općeg okvirnog sporazuma za mir ozbiljno utiču na funkcionisanje državnih institucija, postepeno ih vodeći ka dekonstrukciji. Schmidt navodi da međunarodna zajednica već mjesecima insistira na većoj odgovornosti domaćih političkih aktera, ali bez značajnog uspjeha.
Politički lideri, kako se ističe, nisu uspjeli napustiti ukorijenjene stavove niti se uključiti u konstruktivan dijalog o ključnim pitanjima za budućnost zemlje.
Državna imovina kao ključna prepreka
U izvještaju se konstatuje izostanak napretka na putu ka Evropskoj uniji, kao i potpuna blokada rješavanja pitanja državne imovine, koje se označava kao jedna od najvećih prepreka ekonomskom razvoju, posebno u Federaciji BiH.
Naglašava se da neriješen status državne imovine onemogućava realizaciju investicionih projekata ili ih dovodi u pravno nesigurnu zonu. Federacija BiH se pritom označava kao „glavna žrtva“ nepostojanja rješenja na državnom nivou u skladu s odlukama Ustavni sud Bosne i Hercegovine.
Schmidt ističe da bi rješavanje ovog pitanja otvorilo prostor za domaće i strane investicije te pozitivno uticalo na političku dinamiku u zemlji.
Blokade institucija i političke opstrukcije
Posebno se ukazuje na blokade u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, gdje su delegati iz Savez nezavisnih socijaldemokrata i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine koristili kvorum kao mehanizam političke blokade.
Zbog toga brojni zakoni, uključujući i one ključne za evropski put, ostaju neusvojeni uprkos podršci u Predstavničkom domu.
Retorika i djelovanje vlasti u RS
U dijelu izvještaja koji se odnosi na Republiku Srpsku, navodi se da njeno rukovodstvo kontinuirano osporava teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Posebno se izdvaja djelovanje lidera SNSD-a Milorad Dodik.
Schmidt upozorava da Dodik koristi retoriku usmjerenu protiv Bošnjaka kao dio šire strategije delegitimizacije ovog konstitutivnog naroda i državnih institucija.
Navodi se pet ključnih elemenata takve retorike:
tvrdnje o islamizaciji,
etnički narativi zasnovani na ratu,
politička delegitimizacija Bošnjaka,
predstavljanje Bošnjaka kao sigurnosne prijetnje,
secesionističke poruke.
Posebno zabrinjavajućim ocijenjene su izjave iz aprila 2026. godine u Donjoj Gradini, gdje je, kako se navodi, Republika Srpska predstavljena kao privremena faza ka ujedinjenju sa Srbijom.
Prividna deeskalacija i skriveni trendovi
Iako se u izvještajnom periodu bilježi određena „prividna deeskalacija“ iz Republike Srpske, Schmidt upozorava da iza toga stoji nastavak političkog utjecaja Dodika na institucije, uprkos formalnim promjenama u vlasti.
Istovremeno se bilježi povećan kontakt s međunarodnim akterima, ali bez suštinskog odustajanja od ranijih političkih ciljeva.
Treći entitet i produbljivanje podjela
U dijelu koji se odnosi na ustavne rasprave, posebno se kritikuju ideje o formiranju trećeg entiteta. Schmidt upozorava da takve inicijative dodatno produbljuju etničke podjele i potkopavaju ustavni poredak.
Navodi se da narativi o „sukobu civilizacija“ i navodnoj ugroženosti kršćanstva služe političkoj mobilizaciji i stvaranju dodatnih tenzija, posebno u kontekstu globalnih sukoba.
Sporni međunarodni sigurnosni aranžmani
Izvještaj se osvrće i na otvaranje mađarskog centra za borbu protiv terorizma u Banjoj Luci, što je ocijenjeno problematičnim sa stanovišta ustavnih nadležnosti.
Naglašava se da međunarodna policijska saradnja pripada isključivo državnom nivou, te da svako paralelno djelovanje entiteta može ugroziti pravni okvir i međunarodne obaveze Bosne i Hercegovine.
Sporni izvještaj Vlada Republike Srpske pred UN-om: optužbe o “radikalnom islamu” i pokušaj političkog narativa o BiH - 'Žarišta radikalnog islama'
Izborni proces i problemi integriteta
Prijevremeni i ponovljeni izbori u Republici Srpskoj ukazali su na ozbiljne slabosti izbornog sistema, posebno u pogledu identifikacije birača i mogućnosti zloupotreba.
Schmidt naglašava potrebu za uvođenjem novih izbornih tehnologija, ali upozorava da je implementacija njegovih odluka opstruirana od strane ministra finansija BiH Srđan Amidžić.
Finansijske blokade i ekonomske posljedice
Posebno se ističe blokada rada Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje, gdje već godinama nije postignut dogovor o raspodjeli prihoda.
Zbog toga Federacija BiH trpi značajne finansijske gubitke, procijenjene na oko 120 miliona KM, dok se sredstva akumuliraju umjesto da budu iskorištena za infrastrukturne projekte.
Korupcija i slabljenje institucija
Izvještaj ukazuje na duboko ukorijenjenu korupciju i nizak nivo povjerenja građana u institucije. Političke elite se, prema ocjeni Schmidta, fokusiraju na kontrolu resursa i institucija, umjesto na reformski napredak.
To dovodi do „tihog urušavanja demokratskih standarda“ i slabljenja mehanizama nadzora i transparentnosti.
Institucije kulture i javni servis
Posebna pažnja posvećena je neriješenom statusu sedam državnih kulturnih institucija, uključujući Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku BiH, koje i dalje funkcionišu bez sistemskog finansiranja.
Finansijska kriza BHRT ocijenjena je kao ozbiljna prijetnja opstanku javnog servisa, što bi dodatno oslabilo državne institucije.
Istovremeno se upozorava na političke pritiske na medije, posebno u Republici Srpskoj, te smanjenje međunarodne podrške nezavisnom novinarstvu.
Izvještaj jasno ukazuje da Bosna i Hercegovina ostaje suočena s dubokim političkim podjelama, institucionalnim blokadama i ozbiljnim izazovima po ustavni poredak.
Uprkos formalnoj stabilnosti, naglašava se da bi nastavak postojećih trendova mogao dodatno destabilizirati zemlju i usporiti njen evropski i demokratski razvoj.
