Nakon početka nove runde pregovora između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, diplomatski proces ulazi u osjetljivu fazu u kojoj bi, uprkos početnom optimizmu, niz duboko ukorijenjenih nesuglasica mogao ugroziti postizanje sveobuhvatnog dogovora. Iako su dvije strane, uz posredovanje, dogovorile privremeni okvir i rok od 60 dana za nastavak razgovora, analitičari upozoravaju da su ključne prepreke i dalje neriješene, a u nekim slučajevima i dodatno produbljene.
U nastavku su izdvojeni glavni faktori koji bi mogli presudno utjecati na ishod pregovora.
1.) Nuklearno pitanje – srž svih nesuglasica
Najvažnija i najosjetljivija tačka ostaje iranski nuklearni program. Dok američka strana insistira da Iran nikada ne razvije nuklearno oružje, Teheran tvrdi da ima pravo na civilno obogaćivanje uranijuma.
Posebno sporno pitanje odnosi se na postojeće zalihe uranijuma obogaćenog blizu nivoa potrebnog za izradu oružja. Američki pregovarači, uključujući predsjednika Donald Trump, navodno insistiraju da se te zalihe uklone ili unište, dok Iran odbacuje takav pristup i razmatra samo mogućnost razrjeđivanja materijala.
Dodatni problem predstavlja pitanje dugoročnog statusa obogaćivanja uranijuma – SAD povremeno traže njegovo potpuno ukidanje, dok Iran to smatra crvenom linijom.
2.) Kontrola Hormuškog moreuza i energetska sigurnost
Hormuški moreuz ostaje strateški ključna tačka globalne energetike, kroz koji prolazi oko petina svjetskih isporuka nafte.
Napetosti su dodatno porasle nakon ranijih incidenata i blokada, što je izazvalo poremećaje na globalnom tržištu energenata. Prema okvirnim dogovorima, plovni put bi trebao biti ponovo otvoren, ali povjerenje u stabilnost tog aranžmana ostaje krhko.
Sjedinjene Države zagovaraju potpuno slobodan prolaz, dok Iran želi zadržati određeni nivo kontrole i utjecaja, što stvara prostor za nove nesuglasice.
3.) Sankcije i zamrznuta iranska imovina
Jedno od najtežih političkih pitanja odnosi se na ekonomske sankcije i milijarde dolara iranske zamrznute imovine u inostranstvu.
Iran zahtijeva brzo i gotovo potpuno ukidanje sankcija, dok američka strana zagovara postepeni pristup, uvjetovan konkretnim koracima Teherana.
Privremeni dogovori koji uključuju određena izuzeća za izvoz nafte već su izazvali kritike tvrdolinijaških krugova u SAD-u, koji smatraju da se time pravi prevelik ustupak Iranu.
4.) Uloga Izrael i regionalne tenzije
Poseban faktor nestabilnosti predstavlja potencijalno uključivanje regionalnih aktera, prije svega Izraela, koji ostaje skeptičan prema bilo kakvom dogovoru s Iranom.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu ranije je jasno isticao da Izrael ne mora biti vezan eventualnim sporazumom SAD-a i Irana, posebno u kontekstu sukoba s proiranskim grupama u regiji.
Svaka nova eskalacija u Libanu, Gazi ili Siriji mogla bi direktno ugroziti pregovarački proces i dovesti do njegovog kolapsa.
5.) Razlike u pregovaračkim stilovima i dinamici
Jedan od manje vidljivih, ali važnih izazova odnosi se na način vođenja pregovora.
Američki tim, koji uključuje visoke političke figure poput J.D. Vance i Jared Kushner, pod pritiskom je da postigne brze rezultate.
S druge strane, iranski pregovarači poznati su po dugotrajnoj i strpljivoj taktici, često oslanjajući se na razvlačenje procesa kako bi poboljšali pregovaračku poziciju.
Ova razlika u pristupu već je u prošlosti dovodila do zastoja.
6.) Kriza povjerenja i politički rizici
Možda najdublji problem u cijelom procesu jeste međusobno nepovjerenje.
Iran i dalje pamti povlačenje SAD-a iz nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, što je narušilo kredibilitet američkih obaveza u očima Teherana. S druge strane, Washington sumnja da Iran može koristiti pregovore za odugovlačenje bez stvarne namjere da napravi ustupke.
Unutrašnje političke tenzije dodatno komplikuju situaciju – i u SAD-u i u Iranu jačaju tvrdolinijaške struje koje se protive kompromisima.
Mogući ishodi: ograničen dogovor ili produženi pregovori
Iako potpuni kolaps pregovora nije jedini mogući scenarij, sve više analitičara smatra da je realniji ishod:
parcijalni ili tehnički sporazum
produženje pregovora izvan planiranih 60 dana
ili “zamrznuti konflikt” bez konačnog rješenja
Čak i ako dođe do dogovora, ostaje pitanje njegove provedbe, što je u prošlosti bio ključni problem međunarodnih sporazuma ove vrste.
Pregovori između SAD-a i Irana ulaze u fazu u kojoj tehnički detalji postaju političke bombe. Nuklearno pitanje, regionalne tenzije, sankcije i duboko nepovjerenje čine kombinaciju koja može lako dovesti do zastoja.
Iako postoji politička volja da se izbjegne novi sukob, istorijsko iskustvo pokazuje da je put do održivog dogovora između SAD i Irana dug, neizvjestan i podložan iznenadnim preokretima.
