**Dok građani Bosne i Hercegovine jedva spajaju kraj s krajem, plaćaju najskuplju struju u regionu i gledaju kako im djeca odlaze u inostranstvo, Agencija za istrage i zaštitu (SIPA) BiH mirno sklapa finansijski plan koji bi mogao da se meri sa budžetima malih država.
Za period od 2027. do 2029. godine traže gotovo 180 miliona KM – tačnije 177.846.000 maraka – iz budžeta institucija i međunarodnih obaveza.
Da podsjetimo: njihov godišnji budžet je posljednjih godina oscilirao između 30 i 33 miliona KM. To znači da sada traže skoro duplo više novca godišnje nego što su do sada trošili. I to ne za neku vanrednu situaciju, već kao „srednjoročni plan rada“. Kao da su se probudili jednog jutra i shvatili da im je dosadašnji budžet bio premali za borbu protiv organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina.
Mandat na papiru, realnost na terenu
SIPA zvanično ima impresivan mandat: sprečavanje, otkrivanje i istraga najtežih krivičnih djela iz nadležnosti Suda BiH – organizovani kriminal, terorizam, ratni zločini, trgovina ljudima, teški finansijski kriminal. Trebalo bi da prikupljaju obavještenja, prate bezbjednosnu situaciju, pomažu Sudu i Tužilaštvu, štite svjedoke i sprovode međunarodnu policijsku saradnju.
Zvuči moćno. Ali realnost je drugačija.
Krajem 2014. donijeli su Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji koji je trebalo da ih prilagodi novim izazovima. Novi Zakon o SIPA-i predložen je još 2017. godine i od tada skuplja prašinu u parlamentarnim fiokama. Do danas nije usvojen. Umjesto modernog zakonskog okvira, oni sada „rade na izmjenama Pravilnika“. Dok političari u Sarajevu, Banjaluci i Mostaru vode svoje ratove, SIPA radi sa alatom iz prošle decenije. A sada traže 180 miliona da „izvrše sve zadatke“. Rizici koje sami priznaju U svom dokumentu SIPA otvoreno navodi visoke i kritične strateške rizike. Među njima su:
Operativno-taktički, tehnički i bezbjednosni nedostaci u sprovođenju posebnih istražnih radnji (prisluškivanje, tajne operacije i sl.).
Opasnost da tajnost postupaka bude ugrožena, a prikupljeni dokazi osporeni. Zloupotreba tajnih podataka, njihovo neovlašteno umnožavanje i curenje ka neovlaštenim licima.
Drugim riječima – sami priznaju da im sistem curi kao sito. I umjesto da prvo zakrpe te rupe, oni traže masovno povećanje budžeta. Klasičan pristup bh. institucija: dajte nam više para, pa ćemo možda raditi bolje.
Provokativna pitanja koja se nameću
Da li je moguće da se iza ove ogromne finansijske apetite krije nešto više od „borbe protiv kriminala“?
U zemlji u kojoj političari i njihove porodice godinama grade imperije, u kojoj se milioni peru preko fiktivnih firmi, u kojoj ratni zločinci decenijama šetaju slobodno ili žive lagodno u susjedstvu – SIPA traži skoro 60 miliona KM godišnje.
Gdje su rezultati dosadašnjeg rada za 30-ak miliona? Koliko velikih riba je uhapšeno i osuđeno u posljednjih pet godina? Koliko je procesuirano politički moćnih korupcionaških afera? Koliko je spriječeno curenje tajnih podataka?
Umjesto transparentnih odgovora, dobijamo dokument u fazi „konsultacija“ koji miriše na klasičnu predizbornu ili pred-budžetsku taktiku: tražiš duplo više, pa se nagodiš na pola i svi su „zadovoljni“.
Darko Ćulum je na čelu agencije. Javnost ima pravo da zna – da li će ovih 180 miliona otići na nove specijalce, modernu opremu, bolje plate, ili na one klasične bh. stavke: službena vozila, renoviranje kancelarija, putovanja i „strane konsultante“?
Građani plaćaju, a rezultati?
Dok SIPA sanja o 180 miliona, običan čovjek u BiH pita se: Hoće li nam konačno biti sigurnije? Hoće li biti manje droge na ulicama? Hoće li politički kriminal biti kažnjen? Ili ćemo ponovo dobiti veliku priču, a na kraju – ništa.
Jer ako institucija koja se bori protiv najtežeg kriminala sama priznaje sistemske slabosti i curenje tajni, onda joj prvo treba reforma, a ne infuzija od 180 miliona maraka poreskih obveznika.
Ili je možda baš ta reforma ono čega se najviše plaše – jer bi mogla da dira u duboke veze između politike, kriminala i „državnih“ agencija.
Vrijeme je da javnost dobije jasne odgovore. Prije nego što se tih 177.846.000 KM pretvori u još jedan crni rupu bh. budžeta.
SIPA, računajte se sa građanima. Jer mi vas plaćamo.
