Nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio osnivanje Vijeća za mir koje bi trebalo nadgledati razoreni Pojas Gaze, u diplomatskim i političkim krugovima otvorena su brojna pitanja o stvarnoj ulozi tog tijela. Ključno pitanje glasi: da li će Vijeće biti ograničeno isključivo na Gazu ili bi moglo dobiti znatno širi međunarodni mandat?
Odgovor se, barem djelimično, nalazi u povelji koja je upućena potencijalnim članicama Vijeća, a do koje je došao Financial Times. Prema tom dokumentu, Vijeće za mir ima znatno širi opseg djelovanja nego što je prvobitno predstavljeno, što otvara prostor za zabrinutost da bi moglo postati rival Ujedinjenim nacijama u posredovanju globalnih sukoba.
Iako je ideja Vijeća prvobitno predstavljena kao dio Trumpovog plana za uspostavljanje novog okvira upravljanja u Gazi nakon dvogodišnje izraelske ofanzive protiv Hamasa, tekst povelje uopće ne spominje Gazu. Umjesto toga, naglašava se potreba za „fleksibilnijim i efikasnijim međunarodnim tijelom za izgradnju mira“, što jasno sugerira ambiciju daleko širu od jednog konflikta.
U povelji se navodi da je Vijeće za mir „međunarodna organizacija čiji je cilj promocija stabilnosti, obnova vjerodostojne i zakonite uprave te osiguravanje trajnog mira u područjima pogođenim ili ugroženim sukobima“. Također se ističe da održivi mir zahtijeva „pragmatično upravljanje, rješenja zasnovana na zdravom razumu i hrabrost da se odmakne od pristupa i institucija koje su se više puta pokazale neuspješnima“.
Pokušaj marginalizacije Ujedinjenih nacija?
Distribucija povelje dolazi u trenutku kada američki zvaničnici sve otvorenije govore o mogućnosti da Vijeće za mir dobije posredničku ulogu i u drugim žarištima, poput Ukrajine ili Venecuele. To je dodatno pojačalo strahove među diplomatama da Trumpova administracija nastoji sistematski potisnuti Ujedinjene nacije.
Prema navodima iz Bijele kuće, najviši nivo Vijeća činili bi isključivo šefovi država, a samim tijelom predsjedavao bi lično Donald Trump. Povelja mu daje izuzetno široka ovlaštenja, uključujući pravo da imenuje i razrješava države članice, pri čemu njegove odluke može poništiti samo dvotrećinska većina članica.
Također, Trumpu se praktično dodjeljuje pravo veta, jer je predviđeno da se odluke donose većinom glasova prisutnih članica – ali samo uz njegovo odobrenje. U slučaju neriješenog rezultata, predsjednik Vijeća ima odlučujući glas.
Povelja mu dodatno daje isključivo pravo da osniva, mijenja ili ukida podružnice Vijeća, uključujući Izvršni komitet za Gazu ili slična tijela za druge sukobe širom svijeta.
Savez ili novo posredničko tijelo?
Jedan visoki evropski zvaničnik izjavio je da je cijeli koncept „krajnje zbunjujući“, postavljajući pitanje da li je riječ o savezu država ili o posredničkom tijelu između sukobljenih strana.
Iako su pojedini američki zvaničnici tvrdili da je Vijeće fokusirano isključivo na Gazu, kasnije je potvrđeno da je njegova struktura osmišljena tako da se može proširiti i na druge konflikte kroz formiranje dodatnih izvršnih odbora.
Vijeće sigurnosti UN-a jeste u novembru usvojilo rezoluciju kojom se ovom tijelu daje ovlaštenje za nadzor poslijeratne tranzicije u Gazi, ali pravni okvir njegovog djelovanja izvan Bliskog istoka ostaje nejasan.
Trumpovo dugogodišnje neprijateljstvo prema Ujedinjenim nacijama dodatno pojačava sumnje u stvarne namjere ovog projekta. Američki predsjednik je ranije prijetio potpunim povlačenjem SAD-a iz UN-a, a nedavno je Washington istupio iz 31 agencije UN-a, uz obrazloženje da djeluju protiv američkih nacionalnih interesa.
U tom kontekstu, Vijeće za mir mnogi već vide ne samo kao novo diplomatsko tijelo, već i kao pokušaj redefiniranja globalnog sistema upravljanja sukobima – s Donaldom Trumpom u njegovom središtu.
