Lanac obmane: Od obrazovnih ustanova do javnih institucija
Ured za borbu protiv korupcije i upravljanja kvalitetom Kantona Sarajevo otkrio je skandalozan nivo falsifikovanja diploma među zaposlenima u kantonalnim institucijama. Rezultati provjera su šokantni: od 13.150 provjerenih diploma, čak 125 su krivotvorene, a među vlasnicima tih lažnih dokumenata našli su se i visoki rukovodioci poput šefova javnih nabavki i direktora komunalnih preduzeća.
Šef Ureda, Erduan Kafedžić, potvrdio je da su svi vlasnici falsifikovanih diploma isključeni iz javnog sistema. Međutim, pitanje koje ostaje bez odgovora jeste: gdje je odgovornost za ove višegodišnje malverzacije? Ništa od ovoga ne bi bilo moguće bez aktivne uloge obrazovnih ustanova, posrednika, osoba koje su koristile falsifikovane diplome, ali i institucija koje su ih zapošljavale. Iako je javnost saznala za ovu aferu, zasad nema informacija o procesuiranju odgovornih osoba, niti o pokretanju istraga koje bi razotkrile čitav lanac prevara.
Institucije zatrpane lažnim diplomama
Prema zvaničnim podacima, KJKP Rad Sarajevo prednjači sa čak 28 zaposlenih s falsifikovanim diplomama. Slijedi GRAS sa 15 prevaranata, dok je JU Dom zdravlja KS na trećem mjestu sa 13 otkrivenih lažnih dokumenata. Druge kantonalne institucije poput Pokopa, Toplana i ViK-a također su "zapošljavale" osobe s nepostojećim kvalifikacijama.
Manje brojke otkrivene su u Sarajevo-šumama (6), Parku (4), TVSA (3), dok su po dvije falsifikovane diplome zatečene u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć, Kantonalnoj upravi civilne zaštite, Sarajevogasu, Tržnicama, Centru Skenderija i ZOI '84. Šokantno je da se ovaj problem proteže čak i na obrazovne i kulturne institucije poput Kamernog teatra 55, Narodnog pozorišta i univerzitetskih fakulteta.
Lažni vozači, tehničari i pravnici u javnim službama
Prema dostupnim podacima, najviše zaposlenih sa falsifikovanim diplomama dolazi iz sektora srednje stručne spreme (III stepen), što čini čak 59 otkrivenih slučajeva. Značajan broj falsifikovanih diploma pripada i kategorijama IV stepena (27), kao i kvalifikovanim i visokokvalifikovanim radnicima. Među njima ima vozača, tehničara, zidara, kuhara, autoelektričara, ali i pravnika i drugih stručnih profila.
Najveći broj zaposlenja s krivotvorenim diplomama evidentiran je 2019. godine, kada je 15 osoba dobilo posao na osnovu lažnih dokumenata. Ovo pokazuje da problem nije ni nov ni ograničen na jedan vremenski period, već traje decenijama.
Ko koči provjere na višim nivoima vlasti?
Iako postoji plan da se slične provjere prošire na entitetske i državne institucije, Agencija za zaštitu ličnih podataka trenutno blokira taj proces. Ovo je dodatni udarac za borbu protiv korupcije, jer bi provjere na višim nivoima vlasti mogle otkriti stotine ili čak hiljade dodatnih slučajeva falsifikovanja diploma.
Potrebna suđenja i kazne, a ne samo otkazi
Otkriće 125 falsifikovanih diploma u Kantonu Sarajevo trebalo bi biti samo početak mnogo dublje istrage. Međutim, dok procesuiranje odgovornih osoba ne postane prioritet, ova afera će ostati samo još jedna epizoda u beskonačnom lancu korupcije koji guši razvoj i povjerenje građana u institucije. Pitanje je – hoće li iko odgovarati za ovakvu sramotu?
