Srbijanski ministar odbrane Bratislav Gašić izjavio je da je situacija na Kosovu trenutno veoma osjetljiva, prvenstveno zbog nepredvidivih poteza kosovskog premijera Albina Kurtija, ali da je saradnja s KFOR-om na izuzetno visokom nivou.
„Situaciju na Kosovu otežava Kurti, koji pokušava vršeći pritisak na srpsko stanovništvo u svom biračkom tijelu dobiti što više političkih poena na svom tzv. nacionalizmu. Republika Srbija sve to pažljivo prati i nastoji održavati sigurnost Srba, koja mora biti zagarantovana“, rekao je Gašić.
Govoreći o saradnji s KFOR-om, Gašić je istakao da je ona na izuzetno visokom nivou te da je za to najzaslužniji načelnik Generalštaba Vojske Srbije Milan Mojsilović, koji gotovo svakodnevno ima razgovore i sastanke s predstavnicima KFOR-a. Podsjetio je i da je, prema Rezoluciji 1244, KFOR garant mira, stabilnosti i sigurnosti Srba na Kosovu.
Gašić je naglasio da je situacija u regiji i svijetu nestabilna, uz stalne tendencije širenja sukoba, naročito nakon ruske invazije na Ukrajinu.
„Ne znamo u kojem smjeru može otići sukob između Rusije i Ukrajine, niti sukobi na Bliskom istoku. Odjednom su se pojavila i nova žarišta, zbog čega situaciju pratimo vrlo pažljivo“, rekao je srbijanski ministar odbrane.
On je također kazao da su Ministarstvo odbrane i Vojska Srbije spremni za ponovno uvođenje obaveznog služenja vojnog roka te da je pripremljeno zakonsko rješenje koje bi uskoro trebalo biti upućeno u skupštinsku proceduru.
„Muškarci će biti u obavezi služiti vojni rok u dobi od 18 do 30 godina, dok će ženama biti omogućeno da vojni rok služe dobrovoljno“, rekao je Gašić.
Gašić je istakao da je u prethodnom periodu mnogo urađeno, te da je, pored uređenja 125 objekata, nabavljena nova oprema, kupljene nove uniforme i novo naoružanje – sve što je neophodno za služenje vojnog roka, kako za prvu generaciju, tako i za sve ostale koji će doći u kasarne.
Generalštab Vojske Srbije prije dvije godine pokrenuo je inicijativu i predložio predsjedniku Srbije i vrhovnom komandantu oružanih snaga Aleksandru Vučiću ponovno uvođenje obaveznog služenja vojnog roka u trajanju do četiri mjeseca.
Obavezni vojni rok u Srbiji ukinut je odlukom državnog parlamenta u decembru 2010. godine, kada je uspostavljena profesionalna vojska, čime je prekinuta dugogodišnja tradicija služenja vojnog roka, koja je u Srbiji u različitim oblicima postojala gotovo dva stoljeća.
Prema podacima portala Balkanska bezbednosna mreža, Srbija i dalje ima najveće oružane snage na prostoru bivše Jugoslavije, koje čine oko 40 posto ukupnog brojčanog stanja svih vojski nastalih raspadom SFRJ.
