Sljedeći indirektni pregovori između SAD-a i Irana održat će se nakon dženaze pokojnog iranskog vrhovnog vođe, rekli su posrednici u četvrtak, dok diplomatija polako napreduje ka okončanju rata na Bliskom istoku.
Nakon indirektnih razgovora neprijatelja u Dohi u srijedu, američki predsjednik Donald Trump, kao i posrednici Katar i Pakistan, dali su znakove da diplomatija drži korak, uprkos razmjeni vatre ove sedmice.
Dogovoren je privremeni sporazum o ponovnom otvaranju vitalnog Hormuškog tjesnaca i okončanju neprijateljstava, ali ključna pitanja i dalje treba riješiti u pregovorima, uključujući iranski nuklearni program.
"Katarski i pakistanski posrednici završili su odvojene sastanke s američkim i iranskim pregovaračima u Dohi (srijeda), uz pozitivan napredak", saopćio je Pakistan u četvrtak.
Islamabad je dodao da su se strane složile da nastave razgovore, "s tim da će sljedeći sastanak biti zakazan u najranijem mogućem roku nakon dženaze bivšeg iranskog vrhovnog vođe."
Ali Khamenei ubijen je u 86. godini života u svom kompleksu u centru iranske prijestolnice 28. februara, prvog dana rata. Vlast je brzo prešla na njegovog sina Mojtabu.
Javna dženaza Alija Hamneija počet će u subotu, a njegovo tijelo će biti položeno u kolosalnom kompleksu u centru Teherana, gdje se održavaju velike molitve petkom, službene ceremonije i vjerska okupljanja.
Njegova sahrana će se održati 9. jula u svetištu imama Reze u sjeveroistočnom gradu Mašhadu, njegovom rodnom mjestu.
Zamjenik iranskog ministra vanjskih poslova Kazem Gharibabadi, koji je predvodio teheransku delegaciju, rekao je da su razgovori u srijedu završeni sporazumom o uspostavljanju komunikacijskog kanala do četvrtka za izvještavanje i evidentiranje navodnih kršenja memoranduma.
Iran je insistirao da neće biti direktnih pregovora sa Sjedinjenim Državama u Dohi.
Trump je u srijedu, prije ulaska u Air Force One, rekao novinarima: "Što se tiče stvari, denuklearizacija Irana dobro napreduje."
"Udarili smo ih jako... ali se vrlo dobro slažemo", dodao je.
Linije kontakta
Razgovori o Kataru, održani na nižem nivou i fokusirani na implementaciju memoranduma, trebali su "nadograditi napredak postignut na Samitu na jezeru Lucerne", rekao je diplomata za medije pod uslovom anonimnosti.
Teheran je odbacio raniji Trumpov prijedlog da će razgovori biti direktni, a glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baghaei rekao je da Iran "nema planova za pregovore s američkom stranom ni na jednom nivou u narednim danima".
Gharibabadi je rekao da su razgovori obuhvatili i zamrznutu iransku imovinu, čije oslobađanje Teheran zahtijeva kao dio bilo kakvog rješenja. Rekao je da su zvaničnici pregledali korištenje dijela početnih 6 milijardi dolara i složili se da će roba potrebna Iranu biti kupljena i stavljena na raspolaganje.
Američki izaslanici Jared Kushner i Steve Witkoff nisu učestvovali u tehničkim razgovorima, rekao je diplomata nakon sastanka s katarskim premijerom Sheikhom Mohammedom bin Abdulrahmanom Al Thanijem u utorak.
U srijedu je ured katarskog emira saopćio da su se Kushner i Witkoff također sastali s vladarom Sheikhom Tamimom bin Hamadom Al Thanijem.
Hormuz 'pod Iranom'
Od potpisivanja sporazuma između SAD-a i Irana prošlog mjeseca, strane su razmjenjivale vatru u Zaljevu.
Teheran je ciljao komercijalni brod za koji je rekao da je skrenuo sa svoje odobrene rute kroz Hormuški tjesnac, a Centralna komanda SAD-a (CENTCOM) odgovorila je saopštenjem da je napadnuta 10 iranskih vojnih ciljeva.
Iran je zatim udario na američke baze u Kuvajtu i Bahreinu, što je izazvalo osudu obje zaljevske države.
CENTCOM je u srijedu saopštio da je vodio regionalni sigurnosni dijalog čiji je domaćin bio Bahrein, održan s liderima odbrane iz 12 zemalja, uglavnom iz Zaljeva.
"Lideri su naglasili svoju zajedničku posvećenost slobodnom protoku trgovine kroz Hormuški tjesnac", saopštio je CENTCOM e-poruke X.
Gharibabadi je odgovorio u četvrtak, rekavši da je tjesnac "definisan pod iranskom komandom, a ne CENTCOM-a".
Glavni iranski pregovarač Mohammad Bagher Ghalibaf rekao je u utorak da je "kada se rat ovih razmjera završi... neizbježno da će biti izazova u implementaciji, incidenata i razlika u mišljenjima, posebno kada su u pitanju strane poput izraelskog režima".
Na libanonskom frontu, borbe između Izraela i Hezbolaha također su bile relativno mirne.
Hezbolah, kojeg podržava Iran, uvukao je Libanon u širi bliskoistočni rat u martu raketiranjem Izraela, što je izazvalo izraelske zračne napade i kopnenu invaziju.
Teheran je insistirao da svaki konačni dogovor treba uključivati okončanje sukoba u Libanu i povlačenje izraelskih trupa s juga, čiji dio okupiraju.
