SNSD sebi zadao autogol: dokumenti i odgovori institucija ruše blokadu IDDEEA-e i UIO BiH
Novi dokumenti i institucionalni odgovori otvorili su ozbiljno pitanje zakonitosti odluka kojima je Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH pokušala ograničiti rad državnih institucija u oblasti elektronskog potpisa, uključujući Agenciju za identifikaciona dokumenta (IDDEEA) i Upravu za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.
Suština spora odnosi se na odluke kojima je onemogućena obrada ličnih podataka neophodna za izdavanje elektronskih potpisa, što je u praksi dovelo u pitanje funkcionisanje sistema digitalne identifikacije i ovjeravanja u BiH.
Prema dostupnim informacijama, sporne mjere su imale za cilj da ograniče državne institucije u obavljanju poslova koje su do tada provodile na osnovu važećih ovlaštenja i zakona, što je izazvalo pravnu i institucionalnu krizu u ovoj oblasti.
Upiti iz reda SNSD-a i odgovor institucija
Dodatnu dimenziju slučaju dali su i raniji poslanički upiti iz Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, u kojima su otvorena pitanja procedure upisa ovjerilaca u registar i pravnih sredstava koja stoje na raspolaganju u slučaju nezadovoljstva odlukama nadležnih organa.
Zvanični odgovori državnih institucija ukazuju da je nadzor nad primjenom Zakona o elektronskom potpisu, uključujući inspekcijski nadzor nad radom ovjerilaca, u nadležnosti Ureda za nadzor i akreditaciju ovjerilaca pri Ministarstvu komunikacija i transporta BiH.
Time se jasno definiše da pojedinačne administrativne mjere drugih tijela ne mogu imati pravno dejstvo kojim se suspenduje rad institucija koje djeluju na osnovu posebnog zakona.
Primat posebnog zakona nad općim propisima
U pojašnjenjima nadležnih institucija naglašava se i princip pravne hijerarhije, prema kojem posebni zakoni imaju prednost u odnosu na opće propise. U ovom slučaju, Zakon o elektronskom potpisu BiH kao lex specialis ima primat u odnosu na opći zakonodavni okvir o upravi i zaštiti podataka.
To znači da se opći propisi mogu primjenjivati samo supsidijarno, odnosno u situacijama koje nisu već uređene posebnim zakonima, što dodatno ograničava mogućnost njihovog korištenja za blokiranje već definisanih nadležnosti državnih institucija.
Pravna i institucionalna posljedica spora
Ovakvo tumačenje zakonskog okvira dovodi u pitanje pravnu održivost odluka kojima je ograničen rad IDDEEA-e i UIO BiH u segmentu elektronskog potpisa, s obzirom na to da se radi o oblastima koje su već regulisane državnim zakonom i pod ingerencijom nadležnog ministarstva.
U praksi, spor je otvorio dilemu o granicama nadležnosti pojedinih regulatornih tijela i mogućnosti da se administrativnim odlukama utiče na funkcionisanje ključnih državnih sistema.
Političke i institucionalne tenzije
Cijeli slučaj dodatno je produbio političke i institucionalne tenzije oko nadležnosti u digitalnoj sferi i kontroli nad podacima, uz optužbe o pokušajima prenosa dijela funkcija sa državnog na niže nivoe vlasti ili vaninstitucionalne aktere.
U tom kontekstu, predmet se sve više posmatra kao dio šireg spora o nadležnostima i funkcionisanju državnih institucija u Bosni i Hercegovini, posebno u segmentu digitalne infrastrukture i finansijsko-administrativnih sistema.
Očekuje se da bi konačnu riječ o spornim odlukama mogao dati Sud BiH, pred kojim su već najavljene žalbe nadležnih institucija. Until then, slučaj ostaje otvoren kao jedno od ključnih pravnih i institucionalnih pitanja u oblasti elektronskog upravljanja i zaštite podataka u zemlji.
