Trojka je osmišljenja kao projekat, prije svega u Kantonu Sarajevo, a nakon toga i na višim nivoima, koji bi trebao biti zamjena SDA, kaže Softić.
Safet Softić, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosn i Hercegovine i predsjednik Glavnog odbora SDA analizirao je aktuelnu političku situaciju, (ne)rad državnog parlamenta, te sudbinu evropskih zakona i projekta Južne interkonekcije.
On se osvrnuo i na predstojeće Opće izbore u BiH predviđajući pobjedu SDA navodeći da je riječ o “mašini koja može iznijeti svaku stranku”.
Na pitanje hoće li biti sjednica Doma naroda u januaru Softić je odgovorio da su na zadnjem zasjedanju u decembru imali izjavu Dragana Čovića (HDZ BiH) za govornicom da su oni na Kolegiju dogovorili 28. januar kao mogući termin sjednice.
Još nema nikakvog poziva, nema dogovora oko te sjednice, tako da je to pitanje za Kolegij koji se i brine oko državanja sjednica i zakazivanja. Ne znam ni da li će to biti nova sjednica ili nastavak ranije prekinutih jer je to u rukama Kolegija koji treba da riješi pitanje nekih desetak nezavršenih sjednica, što hitnijih, što redovnijih. Tako da ne znam šta će oni odlučiti, ali bojim se da je sve to skupa ušlo u jednu slijepu ulicu iz koje će se teško naći izlaz – istakao je Softić.
Na pitanje vidi li mogućnost da barem zbog evropskih zakona nešto profunkcioniše u narednih nekoliko mjeseci, Softić naglašava ulogu Kolegija, ali i poljuljane odnose.
Iskreno se nadam da ćemo barem ovu prvu polovinu godine, kada ta izborna kampanja još nije zvanično otpočela, iskoristiti da te evropske zakone usvojimo i još neke zakone koji su važni u proceduri, koji se tiču izbornog procesa, koji se tiču regulatora električne energije i sl. To zavisi od Kolegija koji se brine za tempo rada i od političkih odnosa koji vladaju unutar Doma naroda. Mi smo dosad imali situaciju u kojoj je bilo jasno definisano osam delegata koji su činili većinu, koji nisu, istina, vladajuća većina, ali smo pokušavali da time spriječimo samovolju prije svega Nikolu Špirića dok je predsjedavao. Međutim, sada je nakon zadnje sjednice i ta većina poljuljana, pa vidjet ćemo ovih dana. Pokušat ćemo organizirati neki sastanak da vidimo gdje smo u tom smislu i šta je moguće da kao većina postignemo u narednom periodu – poručio je Softić.
Govoreći o usaglašavanju različitih tekstova zakona kako bi BiH do marta dobila datum za pregovore, Softić odgovornost prebacuje na vladajuće.
To primarno zavisi od volje vladajuće većine. Dakle, zastupnici koji su formirali Vijeće ministara, koji čine na neki način vlast u ovoj zemlji, treba da odgovore na ta pitanja. Mi ćemo sa svoje strane dati doprinos da dođe čim prije do donošenja takvih zakona, ali naravno, ne bilo kakvih zakona i ne onih zakona koji imaju određene greške u samom startu. Ono što je došlo od Vijeća ministara BiH na zadnju sjednicu Doma naroda kao prijedlog od ministra pravde BiH Davora Bunoze i njegovog ministarstva, je vjerovatno najbolji dosad prijedlog koji je došao u proceduru. On i ne tretira ta pitanja koja su predmet nekog prevelikog političkog spora, tako da čini mi se da je to najblaža varijanta koja je mogla dobiti neku podršku i većinu – izjavio je Softić.
Upitan zadovoljava li taj zakon briselske kriterije, Softić kaže da to treba pitati Bruxelles i da oni trebaju reći da li zadovoljava:
Ono što čujemo od ministra Bunoze i predlagača jeste da je to manje-više usaglašeno i da se očekuje pozitivan signal kada je to u pitanju. To je, dakle, neka verzija zakona koja bi vjerovatno i nama u nekoj konačnici bila prihvatljiva, ali kažem, prije svega to je pitanje za one koji čine većinu i koji su na neki način primarno odgovorni i za evropski put i za stanje u cijeloj zemlji.
Jedna od ključnih prepreka je i izbor glavnog pregovarača s EU, oko čega ne postoji saglasnost unutar vladajuće koalicije.
Na konstataciju da ni Trojka ni opozicija ne bi podržale kadrove na kojima insistira SDS, Softić je pesimističan.
Mi, nažalost, ne vidimo da se ta vladajuća većina i oko bilo čega dogovara, pogotovo u vezi s ovako važnim pitanjima kao što su ova dva evropska zakona ili pitanje glavnog pregovarača, odnosno, oni uopće više ne razgovaraju. Dakle, to su pokidane veze i odnosi u kojima nema nikakvih usaglašavanja oko svega toga i, naravno, svako, i što zbog predizborne kampanje i izbora ove godine, što zbog nekih vlasti i stavova, insistira na onome što je njihova politika u ovom slučaju. Dakle, mi moramo konstatovati da se ta većina potpuno raspala na nivou države, da imamo tamo pojedince koji sjede na ministarskim pozicijama i koji uslovno rečeno, glume neke ministre na tim pozicijama jer zaista ne postoje politike koje oni provode u ovom trenutku – mišljenja je Softić.
Dodaje da bi glavni pregovarač morala biti stručna osoba iznad političkih podjela, navodeći primjer Mladena Ivanića.
Softić se osvrnuo i na formiranje vlasti bez SDA, ocjenjujući da se Trojka preračunala, uprkos podršci međunarodne zajednice.
Trojka se prvo preračunala kao projekat koji je trebao da istisne SNSD iz vlasti. U tome su uspjeli uz podršku međunarodne zajednice, uz podršku visokog predstavnika koji je to zaista brutalnim odlukama rješavao i uspjeli su, naravno, izgurati SNSD. Naravno da bi se opravdala takva izdaja, jer to je izdaja narodne volje koja je bila na izborima onda je trebalo, naravno, krivca i dalje nalaziti u SDA i evo vidimo i danas, nakon tri, tri i po godine vlasti, za sve je maltene SDA kriva. Ono što smo čuli u tih prvih godinu dana jeste da je taj napredak bio veći nego u zadnjih deset godina, pa čuli smo da to više ni onaj Milorad Dodik kakav je bio, čuli smo da SDA nije znala pregovarati. I funkcioneri Evropske unije su u stvari učestvovali u projektu izbacivanja SDA iz vlasti i ukidanju narodnih snaga. Trojka je osmišljenja kao projekat, prije svega u Kantonu Sarajevo, a nakon toga i na višim nivoima, koji bi trebao biti zamjena SDA. U tom smislu, ja pretpostavljam da su oni u vrijeme kada su radili taj projekat pretpostavljali da je riječ o strankama koje imaju kadrove, dobru volju da zemlju učine prosperitetnijom i da politike budu drugačije. Međutim, i međunarodna zajednica, Evropska unija i funkcioneri koji su “gurali” takav projekat nakon godinu ili dvije su ustvari shvatili da ove stranke niti imaju kadrove, niti politike, niti na kraju krajeva znaju kako izaći na kraj sa političkom moći Milorada Dodika i Dragana Čovića – naveo je Softić.
Na pitanje zašto su kreatori takve politike željeli vidjeti SDA van vlasti, Softić navodi stigmatizaciju.
Iako su izbori u oktobru, spekulacije o kandidatima za Predsjedništvo BiH su u punom jeku. Na pitanje ko će ispred SDA u trku, Softić je rekao da se još ne zna.
Ne znam odgovor na to pitanje u ovom trenutku, zato što se špekuliše sa puno potencijalnih imena i o njima se nezvanično razgovaralo, ali ni na kakvim organima, ni na Predsjedništvu stranke, ni na Kolegiju, ni na Glavnom odboru, dakle, nije bilo nikakve ozbiljne rasprave o tome. Prosto zato što prvo smatramo da je rano za objavu kandidature, jer bi to onda, naravno, pretvorilo sve ovo u nešto drugo. I drugo je zato što, po logici stvari, unutar SDA važi neko pravilo da predsjednik stranke i lider stranke ima obavezu, ima pravo da bude kandidat ukoliko to želi. Mislim da je ta odluka na predsjedniku stranke Bakiru Izetbegoviću još vrlo aktuelna. On razmišlja o tome, na kraju krajeva, javno iznosi stavove oko toga. Ja mislim da se prvo on treba odrediti prema tom pitanju, a kada dođe vrijeme, ukoliko to bude potvrđena kandidatura, u SDA oko toga nema nikakvog spora – rekao je Softić.
O kandidaturi Semira Efendića (SBiH) i utjecaju na SDA, Softić kaže da infrastruktura stranke može iznijeti svakog kandidata.
Prošli put se ta utrka koliko se sjećam za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda svela na dva kandidata – Bakira Izetbegovića i Denisa Bećirovića. I prošli put su sve stranke (njih 11) bile za Denisa Bećirovića i koliko se sjećam SBiH je podršku dao Željku Komšiću tako da je to bilo baš onako 1:1, ali sve je nekako bilo na drugoj strani. Ja mislim da će se to sad disperzirati na više kandidata. Mislim da SDA ima dovoljne snage. Kad krenu izbori i mi koji smo unutar SDA na neki način funkcioneri, sami se začudimo kolika je to količina energije i koliko ljudi se uključuju u kampanju, jer SDA je ipak stranka koja ima najveću infrastrukturu u Bosni i Hercegovini. Najjača je stranka po svom izbornom rezultatu. Dakle, skoro da nema mjesnog ogranka gdje SDA nema svog kandidata i ta mašina, kada krene, ona vjerovatno se sporo pokreće, ali kada krene, ona može iznijeti bilo kojeg kandidata na izborima. I ukoliko ne bude, čini mi se, taj blok ponovo monolitan u odnosu na SDA, ja predviđam pobjedu kandidata SDA, ko god da to bude – poručio je Softić.
Sastanci o Južnoj plinskoj interkonekciji su intenzivirani, a Softić ističe da je projekat sada u američkim rukama. Kaže da je šteta što ga ne izvode firme iz BiH.
Šteta jeste sigurno za Bosnu i Hercegovinu, iako u svakoj stvari postoji i plus i minus. Šteta jeste što se mi unutar Bosne i Hercegovine nismo uspjeli dogovoriti oko tako važnog pitanja. S druge strane, korist za BiH je američka investicija i posao će brže ići brže uz Amerikance – smatra on.
Softić je prokomentarisao vraćanje mandata premijer nelegalne Vlade Republike Srpske Save Minića i aktuelne poteze vlasti u tom bh. entitetu.
Poprilično pogubljeno izgleda ovo što radi Milorad Dodik nakon sudske presude, nakon zabrane bavljenja politikom i nakon dogovora s Amerikancima. Poprilično je to zbrkano, sve to što on radi. I ovo je jedan od trenutaka kada se pokazuje do koje mjere je to sve neorganizirano. A oni ovim priznaju da su pogriješili. Ne smiju se suprotstaviti – zaključio je Softić.
