Zastupnik HDZ-a Hrvatske u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol u intervjuu za hrvatske medije iznio je stavove o političkom uređenju Bosne i Hercegovine, naglašavajući potrebu promjena koje bi, prema njegovom mišljenju, osigurale potpunu ravnopravnost Hrvata u toj zemlji.
Govoreći o aktuelnom ustavnom i političkom sistemu BiH, Sokol je napravio poređenje između pozicija konstitutivnih naroda, ali i otvorio pitanje mogućih institucionalnih reformi, uključujući i formiranje posebne federalne jedinice.
“Imamo Srbe koji gledaju kako da se, ako je ikako moguće, osamostale uz pomoć Rusije. Imamo Bošnjake-muslimane koji žele unitarnu državu jer su ih sve njihove glavne političke opcije zaluđivale da je to moguće. I imamo Hrvate kojima je u interesu opstanak BiH, ali koji u toj zemlji žele biti ravnopravni narod. Pritom su Hrvati jedini istinski proeuropski i prozapadni faktor. Što se rješenja tiče, minimum minimuma je pitanje izbornog zakona, odnosno promjena načina izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH”, kazao je on.
U nastavku intervjua Sokol se osvrnuo i na ulogu međunarodne zajednice, posebno visokog predstavnika Christiana Schmidta, ocjenjujući da su njegove odluke djelimično uticale na političke odnose u BiH, ali da ključni problemi i dalje ostaju neriješeni.
“Kad je onemogućio da se Hrvate izbaci iz izvršne vlasti, ali način izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH i dalje nije riješen, jer Bošnjaci-muslimani i dalje žele birati, točnije nametati, drugom narodu njegova predstavnika. Ako politika sarajevske čaršije nastavi biti ovako tvrdoglava kao što je dosad bila, onda je očito da se unutar postojećeg okvira ne može riješiti pitanje jednakopravnosti Hrvata, pa treba mijenjati okvir”, naglasio je u razgovoru za Jutarnji.
Sokol smatra da bi jedno od mogućih rješenja bilo formiranje teritorijalne jedinice s hrvatskom većinom, što bi, kako tvrdi, doprinijelo stabilizaciji odnosa u BiH.
“O tome će se voditi razgovori, ali odluku će donijeti Hrvati u BiH putem svojih legitimnih predstavnika. Uostalom, ideju entiteta kao takvih legitimirala je međunarodna zajednica jer - ako pogledate sve dosadašnje planove - svi su oni uključivali administrativnu podjelu BiH po etničkom ključu. Stvaranje teritorijalne jedinice s hrvatskom većinom stabiliziralo bi BiH jer bi Hrvati dobili ono što preostala dva naroda de facto već imaju. Razumijem da predsjednik Vlade ima i tekuća pitanja koja mora rješavati sa susjedima i da suradnja u obostranoj koristi neće čekati rasplitanje ustavnog “gordijskog čvora” u BiH, ali ni to ključno strateško pitanje ne treba gurati pod tepih niti se postavljati kao da je nacionalno pitanje danas nadiđeno ili drugorazredno”, kazao je on.
