Šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini, Luigi Soreca, istakao je u svojoj kolumni da je u posljednjih nekoliko dana zabilježen značajan napredak bosanskohercegovačkih vlasti. Evropska komisija je, naime, odobrila Reformsku agendu koju je Vijeće ministara BiH usvojilo 30. septembra ove godine.
Soreca podsjeća da je, u svom obraćanju pred Parlamentarnom skupštinom BiH u septembru, evropska komesarka za proširenje, Marta Kos, obećala simbolični “uspon na Maglić” kada Bosna i Hercegovina postane članica Evropske unije. “Članstvo ostaje ambiciozan cilj, s brojnim potencijalnim preprekama. Primjera radi, upravo ove sedmice, propuštena je prilika da Vijeće ministara ispuni korake koji bi doveli do pomaka ka održavanju prve Međuvladine konferencije s EU. Ali ove sedmice smo također svjedoci velikog iskoraka. Naime, Evropska komisija je odobrila Reformsku agendu koju je Vijeće ministara BiH usvojilo 30. septembra, oslobađajući potencijalna ulaganja u vrijednosti do 976,6 miliona eura u zamjenu za reforme u okviru Plana rasta EU za Zapadni Balkan”, naglasio je Soreca.
On ističe da je odobrena Reformska agenda sada javno dostupna na stranici Evropske komisije i poziva sve zainteresovane da je prouče kako bi detaljnije razumjeli proces i listu reformi. Soreca napominje da je riječ o tehničkom dokumentu od 161 stranice, ali suština je jednostavna: vlasti BiH trebaju provesti promjene u korist građana, a EU će pružiti finansijsku podršku za njihovu realizaciju.
Prema Soreci, Reformska agenda se zasniva na četiri ključna stuba. Prvi stub obuhvata zelenu i digitalnu tranziciju. “Ako se nadate bržem i sigurnom širokopojasnom internetu u BiH, imam dobre vijesti. Ukoliko nadležne institucije ispune potrebne korake za uvođenje 5G tehnologije i sigurnog interneta, EU će osigurati sredstva za ubrzanje ovog procesa. Takođe će se podržati digitalizacija javnih usluga koja omogućava brži pristup administrativnim procesima i informacija građanima. Reforme u oblasti dekarbonizacije, koje su ključne za zaštitu životne sredine, biće podržane kroz pravednu tranziciju u regijama uglja”, objasnio je.
Drugi stub se fokusira na razvoj privatnog sektora i stvaranje povoljnog poslovnog okruženja, uključujući podršku startupovima i malim i srednjim preduzećima, te uvođenje inteligentnih transportnih sistema. Treći stub se odnosi na obrazovanje, tržište rada i socijalnu zaštitu, s ciljem poboljšanja kvaliteta obrazovanja i povećanja pristupa kvalitetnim radnim mjestima, posebno mladima.
Četvrta oblast obuhvata vladavinu prava, funkcionisanje pravosuđa, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala te zaštitu osnovnih prava. “Ovo su neke od najvažnijih reformi na evropskom putu Bosne i Hercegovine, a koje će imati neke od najtrajnijih posljedica. Naveo sam brojne potencijalne pogodnosti Reformske agende, ali bi se sada cinici mogli zapitati: ‘U čemu je kvaka?’. Pa, postoji veliki rizik da će nedovoljna politička volja spriječiti provedbu reformskih koraka. Svaki završeni reformski korak prati odgovarajući iznos investicija. Bez reformskih koraka, BiH neće dobiti sredstva u iznosu od 976,6 miliona eura izdvojenih u okviru Plana rasta”, podcrtao je Soreca.
On je dodatno naglasio da se Reformska agenda temelji na reformama koje su same vlasti BiH odredile kao ključne za budućnost zemlje. Soreca je pozvao poslovnu zajednicu, organizacije civilnog društva, akademsku zajednicu i građane da prate realizaciju ovih reformi i pozivaju predstavnike vlasti na odgovornost kako bi se osigurala njihova primjena.
“Sa prvim snijegom ovih dana, podsjećamo se da su prije više od četiri decenije, u roku od samo nekoliko godina i uz kratke rokove, izgrađeni fantastični zimski sportski objekti na Bjelašnici, Igmanu, Jahorini i Trebeviću, omogućivši te 1984. godine jedne od nezaboravnih Zimskih olimpijskih igara. Međutim, zima na našem pragu donosi gradovima u BiH neke od najviših stopa zagađenja zraka u Evropi, kao podsjetnik na hitnu potrebu za dekarbonizacijom i reformama za unapređenje okoliša”, zaključio je Soreca.
On je naglasio da Bosna i Hercegovina ima kapacitete za velike stvari kada postoji politička volja, ali i da je često izložena zastojima i blokadama. “Plan rasta je plan za pokretanje BiH. Rečeno stihovima Bijelog dugmeta, ‘Hajdemo u planine!’”, završio je Soreca.
