Na posljednjoj sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, koja se održala u četvrtak, odlučeno je da se ne razmatra prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, koji je bio predviđen za ovu sjednicu.
Odluka o isključenju ove tačke iz dnevnog reda izazvala je političke napetosti, jer nije postojala saglasnost među članovima Kolegija, što je omogućilo blokadu daljnje rasprave o ovom prijedlogu.
Zamjenici predsjedavajućih Doma naroda, Nikola Špirić i Dragan Čović, koji su ujedno i članovi Kolegija, imali su ključnu ulogu u ovoj blokadi. Njihov postupak odugovlačenja izmjena Izbornog zakona BiH stvorio je političku dinamiku u kojoj se pokušava spriječiti primjenu novih izbornih rješenja, koja bi trebala biti primijenjena na općim izborima 2026. godine. Time je došlo do još jednog u nizu pokušaja političkih manipulacija s ciljem opstrukcije reformi koje bi mogle unaprijediti izborni proces u Bosni i Hercegovini.
Prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona, koji je originalno bio predložen od strane Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, podržan je od strane Kluba zastupnika Stranke demokratske akcije (SDA). Predložene izmjene donose značajne promjene u izbornoj tehnologiji, uključujući uvođenje biometrijskih podataka u proces identifikacije birača, skeniranje glasačkih listića, elektronski prijenos rezultata skeniranja, te uvođenje novog načina glasanja i brojanja glasova.
Jedna od ključnih promjena odnosi se na izmjene u vezi s Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Centralne izborne komisije (CIK) BiH, prema kojem više ne bi bila potrebna saglasnost Vijeća ministara BiH za donošenje novog pravilnika. Ova promjena izazvala je veliku političku reakciju, posebno među političkim predstavnicima iz SNSD-a, koji su u Vijeću ministara BiH glasali protiv izmjena pravilnika, što je postalo razlogom političkih nesuglasica i nesuglasica unutar institucija BiH.
Dodatno, političke struje su podigle zabrinutost zbog toga što se bez saglasnosti Vijeća ministara BiH na izmjene CIK-ovog pravilnika stvara mogućnost kašnjenja implementacije novih tehnologija u izbornom procesu, što bi moglo ugroziti izborni proces već na idućim izborima. Visoki predstavnik u BiH, Christian Schmidt, koji je uveo ove promjene kroz izmjene Izbornog zakona, upozorava da se može ugroziti implementacija novog sistema bez konkretne sistematizacije radnih mjesta i adekvatnog zapošljavanja novih kadrova, što uključuje približno 60 novih radnih mjesta koja bi bila neophodna za implementaciju novih tehnologija.
Izmjene predložene u Izbornom zakonu odnose se i na biometrijsku identifikaciju birača, uključujući otiske prstiju i fotografije sa identifikacionih dokumenata, što je jedan od osnovnih zahtjeva za autentifikaciju birača. Dodatno, u prijedlogu je precizirano kada je glasački listić nevažeći, čime se nastoji smanjiti mogućnost pogrešnog interpretiranja nevažećih listića. Naime, svaki dodatni znak na glasačkom listiću, poput dopisivanja imena ili broja, neće automatski označiti listić kao nevažeći, što bi trebalo olakšati proces brojenja glasova.
Međutim, politička opstrukcija, posebno od strane političkih snaga koje žele zadržati status quo, mogla bi ozbiljno ugroziti planove za unapređenje izbornog procesa i uvođenje tehnologije koja bi omogućila veću transparentnost i sigurnost na izborima. Blokada izmjena zakona ne samo da stvara političku dinamiku koja favorizira određene političke elite, već i stavlja u pitanje integritet i efikasnost izbornog sistema u Bosni i Hercegovini.
Ova situacija stavlja pod pitanje sposobnost političkih institucija BiH da se nose s izazovima modernizacije i da provedu promjene koje bi građanima omogućile slobodnije i poštenije izbore, dok politički lideri nastavljaju politiku blokada i odugovlačenja, što dovodi do daljnjeg zaostajanja BiH u odnosu na druge zemlje u regiji koje su već poduzele korake ka digitalizaciji i modernizaciji svojih izbornih sistema.
