U subotu je u Sarajevu održan okrugli stol pod nazivom „Trenutni sigurnosni i stabilnosni izazovi Zapadnog Balkana: destruktivni vanjski utjecaji i unutarnji faktori“, koji je okupio vodeće stručnjake i analitičare iz regije i međunarodnog okruženja.
Glavni cilj skupa bio je detaljno razmatranje ključnih sigurnosnih prijetnji za Zapadni Balkan, s posebnim fokusom na hibridne aktivnosti Rusije, ulogu Srbije u destabilizaciji regije, te unutarnje slabosti Bosne i Hercegovine koje vanjski akteri koriste kako bi usporili reforme, produbili društvene podjele i ometali euroatlantske integracije. Dodatno, rasprava je obuhvatila širi kontekst evropske sigurnosti, ističući kako lokalni izazovi u regiji utiču na stabilnost cijele Evrope i komplikuju procese NATO i EU integracija.
Tokom događaja naglašeno je da Rusija kontinuirano širi svoj maligni uticaj u regiji kroz razne kanale. Ključni instrumenti tog uticaja uključuju političke strukture u Srbiji, uticaj na Srpsku pravoslavnu crkvu, režim u Crnoj Gori, te entitetske strukture u Bosni i Hercegovini, uključujući i Republike Srpske. Ruski cilj je, prema zaključcima stručnjaka, spriječiti evropske integracije i destabilizirati regiju kako bi zemlje Zapadnog Balkana ostale zavisne od njene volje.
Posebno je istaknuto da Rusija koristi hibridne aktivnosti, dezinformacione kampanje i političke pritiske kako bi ostvarila strateške ciljeve u regiji. Ove aktivnosti se, kako je istaknuto, ne ograničavaju samo na Srbiju, već uključuju i Crnu Goru, Kosovo, Sjevernu Makedoniju, te imaju implikacije i za šire područje južne Evrope. Otkriveni su i slučajevi ruskih kampova za obuku u Srbiji, čiji je cilj bio priprema destabilizirajućih scenarija u nekoliko zemalja, uključujući Moldaviju.
Stručnjaci su naglasili da lokalne političke slabosti dodatno olakšavaju vanjski uticaj. Nepostojanje efektivnih institucija, autoritativni režimi i slab civilni sektor u pojedinim zemljama omogućavaju da se strane sile miješaju u unutrašnju politiku i utiču na izborne procese. To, pak, stvara rizik da se destabilizacija proširi izvan regionalnog okvira i utiče na evropsku sigurnost.
Poseban segment diskusije bio je posvećen ulozi Hrvatske i drugih zemalja EU u odnosu na BiH. Ukazano je da, ponekad, i saveznici iz EU ne djeluju u potpunosti transparentno ili u interesu stabilnosti regije, već da postoje različiti interesi i političke strane koje dodatno komplikuju situaciju u Bosni i Hercegovini. Naglašeno je da ne postoji jedinstven front unutar EU kada je u pitanju podrška stabilnosti Zapadnog Balkana, te da pojedine političke odluke mogu biti u neskladu s dugoročnim strateškim ciljevima.
Zaključci okruglog stola ukazuju na to da je za stabilnost Zapadnog Balkana nužno:
Prepoznati i demontirati maligni vanjski uticaj, prvenstveno ruski, ali i drugih aktera koji destabiliziraju regiju;
Ojačati unutrašnje institucije, osigurati transparentnost i integritet političkih procesa;
Podržati civilni sektor i slobodne medije kako bi se omogućila otpornost društva na dezinformacije i hibridne prijetnje;
Povećati angažman Evropske unije i međunarodne zajednice u praćenju i sprječavanju destabilizacije.
Okrugli stol jasno je pokazao da Zapadni Balkan i dalje predstavlja strateški izazov za evropsku sigurnost i stabilnost, te da lokalne slabosti i vanjski maligni uticaji zajedno čine ozbiljnu prepreku za reforme i euroatlantske integracije. U zaključku, stručnjaci su poručili da samo koordinisani i strateški odgovori, kako na nacionalnom, tako i na međunarodnom nivou, mogu osigurati dugoročnu stabilnost regije.
