Evropski parlament sve glasnije ukazuje na paradoks u kojem se nalazi Srbija: zemlja koja deklarativno teži članstvu u Evropskoj uniji, ali istovremeno njeguje bliske političke i ekonomske veze s Rusijom i Kinom, dok domaću političku scenu drži pod čvrstom kontrolom.
Rasprava u Strasbourgu prošlog utorka, posvećena nasilju nad demonstrantima u Beogradu i stanju demokratije u zemlji, otvorila je novo poglavlje kritike Vučićevog režima, ali i sumnji u stvarnu posvećenost reformama koje zahtijeva eurointegracijski put.
Povjerenica Evropske komisije za proširenje Marta Kos upozorila je da prijetnje, zastrašivanje i nasilno gušenje protesta ne spadaju u instrumentarij evropske politike. “Zastrašivanje nije način koji se koristi u EU-u i mi ga nećemo tolerisati”, istaknula je Kos, podsjećajući vlasti u Beogradu da poštovanje prava na mirno okupljanje i slobodu izražavanja predstavlja temelj demokratskih standarda. Ove izjave dolaze nakon što su hiljade studenata izašle na ulice protestujući protiv policijske brutalnosti i zahtijevajući odgovornost za prošlogodišnju tragediju u Novom Sadu, kada je pod ruševinama nadstrešnice poginulo 16 osoba.
Evropski parlamentarci nisu se ograničili samo na osudu represije. Tonino Picula (S&D/SDP) upozorio je da ponašanje Vučićevog režima, koje uključuje i uvrede upućene europarlamentarcima, pokazuje kako vlast u Beogradu sustavno guši neslaganje i širi utjecaj velikosrpskih ideja i u susjednim zemljama. “Brisel ne smije Vučiću nuditi mrkve da bi on isporučivao batine građanima”, dodao je Picula, osvrćući se na kontradikciju između evropskih očekivanja i stvarnog djelovanja srbijanskog predsjednika.
Osim unutrašnjepolitičkih problema, europarlamentarci ukazuju na neskladan vanjskopolitički kurs. Posebno se kritikuju Vučićevi kontakti s Moskvom i Pekingom, uključujući prisustvo na vojnim paradama, što stvara dojam udaljavanja od vrijednosti i politika EU. Tomislav Sokol (Pučani) podsjetio je da Srbija sjedi “na dvije stolice”: deklarativno teži Briselu, dok istovremeno jača veze s državama koje često djeluju suprotno evropskim interesima.
Eurozastupnici Davor Ivo Stier i Sunčana Glavak ocijenili su da je problem duboko strukturne prirode. Nasilje nad studentima i neefikasna opozicija nisu samo simptomi Vučićevog režima, već pokazatelji šireg problema u političkoj kulturi Srbije. Stier je naglasio kako nacionalističke ideologije i veličanje prošlih agresija i dalje oblikuju politički diskurs, čak i unutar dijela opozicije, čime se dodatno komplicira eurointegracijski proces.
U istoj raspravi, eurozastupnici su se osvrnuli i na potencijalne korake Evropske unije. Pavle Grbović, lider Pokreta slobodnih građana, istaknuo je mogućnost usmjeravanja sankcija i restriktivnih mjera direktno prema ključnim nosiocima vlasti u Srbiji, dok bi zemlja kao cjelina bila pošteđena. “Ne očekujemo da EU interveniše u smjenjivanju vlasti, ali tražimo prestanak tretiranja Vučića kao ekskluzivnog sagovornika međunarodne zajednice”, rekao je Grbović, naglašavajući potrebu glasnijeg osudjivanja kršenja ljudskih prava u zemlji.
Politička budućnost Srpske napredne stranke unutar Evropske pučke stranke (EPP) također je dovedena u pitanje. Predsjednik EPP-a Manfred Weber najavio je razmatranje članstva SNS-a, što signalizira moguću evropsku reakciju na kontinuirano kršenje demokratskih standarda. Ova odluka mogla bi imati dalekosežne posljedice ne samo po unutrašnju politiku Srbije, već i po njene aspiracije ka članstvu u Uniji.
Zaključno, europski parlament snažno šalje poruku da put Srbije ka Evropskoj uniji ne prolazi kroz represiju, populizam i dvostruke standarde u vanjskoj politici. Sjedinjavanje demokratskih vrijednosti, poštovanje prava građana i dosljedno provođenje reformi ostaju imperativ, dok bi svaka politika koja ignorira ove principe mogla dodatno udaljiti zemlju od Brisela. Vučićev režim, sa svojim paradoksalnim postupcima, ostaje ključna prepreka evropskom putu, a budućnost Srbije u EU, barem u kratkom roku, sve je neizvjesnija.
