Republika Srbija uspješno je izašla na međunarodno finansijsko tržište i prikupila oko tri milijarde eura kroz novu emisiju euroobveznica, u jednoj od najvećih transakcija tog tipa u svojoj finansijskoj historiji. Riječ je o višetranšnoj emisiji koja je realizovana u različitim rokovima dospijeća i u dvije valute, uz izuzetno snažnu potražnju globalnih investitora.
Ukupna tražnja za obveznicama premašila je osam milijardi eura, što višestruko nadmašuje ponuđeni iznos i pokazuje visok nivo interesa tržišta za srpski dug u aktuelnim globalnim uslovima.
Tri tranše i različita struktura zaduženja
Emisija je strukturisana kroz tri odvojene tranše. Prva tranša iznosi jednu milijardu eura, sa rokom dospijeća 2031. godine i kamatnom stopom od 4,25 posto. Sredstva iz ove emisije, prema planu, biće usmjerena na prijevremeni otkup postojećih finansijskih obaveza, čime se optimizuje struktura javnog duga.
Paralelno su emitovane i dvije dodatne euroobveznice – petogodišnja i dvanaestogodišnja – u ukupnoj vrijednosti od 1,9 milijardi eura. Posebnu pažnju privukla je dvanaestogodišnja „zelena“ obveznica, sa kamatom od 4,875 posto, namijenjena finansiranju projekata održivog razvoja, uključujući modernizaciju željezničke infrastrukture i realizaciju beogradskog metroa.
Vučić: EU ostaje strateški cilj Srbije, ali izvještaji o reformama ukazuju na dugogodišnji zastoj
Treća komponenta emisije odnosi se na dolarsku obveznicu u iznosu od 1,25 milijardi dolara, sa rokom dospijeća 2036. godine. Ova obaveza je naknadno konvertovana u eure, s ciljem smanjenja valutnog rizika i optimizacije troškova zaduživanja.
Poruka tržišta: Povjerenje u ekonomsku politiku
Zvaničnici Narodne banke Srbije i Ministarstva finansija ocijenili su rezultat emisije kao potvrdu stabilnosti makroekonomskog okvira i povjerenja međunarodnih investitora.
Ministar finansija Siniša Mali poručio je da ovakav odziv tržišta predstavlja „najbolji pokazatelj stabilne ekonomske politike“, naglašavajući da Srbija i dalje uspijeva da se zadužuje pod povoljnim uslovima uprkos globalnim ekonomskim neizvjesnostima.
Guvernerka Jorgovanka Tabaković istakla je da emisija potvrđuje kontinuitet povjerenja investitora, te da će prikupljena sredstva biti usmjerena i na kapitalne projekte u okviru strateškog plana „Srbija 2030“.
Nizak nivo javnog duga u regionalnom kontekstu
Prema podacima Ministarstva finansija, javni dug Srbije trenutno iznosi oko 41,5 posto bruto domaćeg proizvoda, što je ispod prosjeka zemalja eurozone. Takav nivo zaduženosti omogućava državi relativno širok fiskalni prostor za finansiranje infrastrukturnih i razvojnih projekata.
Signal investitorima i širem tržištu
Ova emisija obveznica šalje snažan signal međunarodnim finansijskim tržištima o stabilnosti srpske ekonomije i njenoj sposobnosti da privuče kapital u konkurentnim uslovima.
Istovremeno, struktura emisije – koja kombinuje refinansiranje postojećih obaveza i ulaganja u razvojne projekte – pokazuje jasnu strategiju balansiranja između fiskalne stabilnosti i investicionog ciklusa.
U širem regionalnom kontekstu, ovakav ishod emisije dodatno pozicionira Srbiju kao jednog od aktivnijih i stabilnijih emitenta državnog duga u jugoistočnoj Evropi.
