Srbija je dostavila zvaničan odgovor Ujedinjenim nacijama povodom protesta održanih 15. marta u Beogradu, nakon optužbi da je korišteno zvučno oružje koje je izazvalo paniku i stampedo među građanima.
Prema izvještaju Beogradskog centra za ljudska prava (BCLJP), srpske vlasti negiraju upotrebu ovakvog oružja i nisu pružile nove informacije osim već poznatih činjenica. Država se u svom odgovoru oslanja na rad nadležnih tužilaštava, ali nije iznijela konkretne detalje o toku ili ishodu istraga. Također su, kako navode, upućeni zahtjevi za saradnju sigurnosnim službama Rusije i SAD-a radi dodatnog rasvjetljavanja incidenta.
Specijalni izvjestitelji UN-a su 18. marta zatražili pojašnjenja o događaju, navodeći da je mirni skup prekinut upotrebom akustičnog uređaja. U svojim zahtjevima traže informacije o zakonitosti intervencije, dozvolama, zapovjednoj odgovornosti te o broju i vrsti povreda nastalih tokom incidenta.
U pismu UN-a izražena je zabrinutost da bi upotreba zvučnog oružja mogla predstavljati kršenje međunarodnih ljudskih prava, uključujući Pakt o građanskim i političkim pravima te Konvenciju protiv mučenja. Naglašeno je da takvo oružje može uzrokovati ozbiljne posljedice po zdravlje, poput trajnog oštećenja sluha, ali i izazvati masovnu paniku među okupljenima.
Incident se dogodio tokom protesta održanog u znak sjećanja na žrtve nesreće na željezničkoj stanici u Novom Sadu, gdje su okupljeni tiho odavali počast. Ukoliko se potvrdi upotreba zvučnog oružja, UN smatraju da bi takva intervencija bila “osobito surova i nesrazmjerna”.
Zbog ovog događaja, šest organizacija civilnog društva iz Srbije, među kojima su Beogradski centar za ljudska prava, CRTU, Građanske inicijative i YUCOM, obratile su se UN-u. Evropski sud za ljudska prava donio je 30. aprila privremenu mjeru kojom se Srbiji zabranjuje upotreba zvučnih uređaja za kontrolu okupljenih do daljnjeg, ističući da ova odluka ne prejudicira pitanje njihove stvarne upotrebe.
U međuvremenu, Tužilaštvu za organizirani kriminal podnesena je krivična prijava protiv nepoznatih počinitelja zbog sumnje na terorizam, dok Prvo osnovno tužilaštvo u Beogradu vodi predistražni postupak i prikupilo preko 150 izjava građana.
Iz BCLJP-a poručuju da očekuju da će UN-ovi izvjestitelji, nakon analize odgovora Srbije, izdati konkretne preporuke za bolje zaštite ljudskih prava u budućim sličnim situacijama.
