Za samo nekoliko sedmica, Grenland je od periferne vijesti postao jedna od najvažnijih tema u svjetskim medijima.
"Najodgovorniji" za to je američki predsjednik Donald Trump.
Klimatske promjene, novi pomorski putevi, pristup kritičnim sirovinama i sigurnosna arhitektura NATO-a učinili su najveće ostrvo na svijetu prostorom gdje su se preklapali interesi velikih sila, regionalnih aktera i lokalnog stanovništva.
Ali Trumpova želja da ga prisvoji pretvorila je Grenland u kriznu tačku koja može dovesti do raspada transatlantskog saveza.
Trumpu nije jasno zašto Danska uopće polaže pravo na Grenland. "Činjenica da su se tamo iskrcali brodom prije 500 godina ne znači da posjeduju zemlju", rekao je.
Danska pravna legitimnost
Danski suverenitet nad Grenlandom nije rezultat klasične kolonijalne dominacije, već dugog kontinuiteta diplomatskih i pravnih odluka.
Grenland je historijski bio dio dansko-norveške krune, a nakon 1814. godine Danska je zadržala kontrolu nad ostrvom, uprkos gubitku od Norveške. Suverenitet Danske je dodatno potvrđen 1933. godine, kada je Stalni arbitražni sud u Hagu odbacio norveške zahtjeve za istočnim Grenlandom.
Danas je Grenland sastavni dio Kraljevine Danske, ali uživa široku autonomiju, uključujući vlastiti parlament, službeni jezik i kontrolu nad prirodnim resursima.
Ostrvljani su na referendumima glasali za održavanje odnosa s Danskom, s većom autonomijom, umjesto potpune nezavisnosti. Ovaj odnos predstavlja geopolitički kompromis: Danska pruža sigurnost i međunarodni status, dok Grenland Danskoj pruža arktički utjecaj i pristup globalnim forumima.
Ukratko, Danska upravlja Grenlandom jer je to pravno, politički i historijski utemeljeno, dok stanovnici ostrva zadržavaju značajnu autonomiju i pravo na buduću nezavisnost.
„Danska pravna legitimnost je danas izuzetno jaka, što je rijetkost na Arktiku“, naglašava Paal Sigurd Hilde iz Norveškog instituta za odbranu. „Zato Grenland nije bio zona spora vijekovima.“
To je strateški stub za Evropu
Grenland predstavlja ključnu geostratešku polugu za Dansku. Bez njega, Kopenhagen bi imao ograničen utjecaj izvan evropskog kontinenta. S Grenlandom, Danska učestvuje u Arktičkom vijeću, u sigurnosnim planovima NATO-a i u globalnim diskusijama o klimatskim promjenama.
„Grenland daje Danskoj nešto što male države rijetko imaju – stratešku dubinu“, kaže Michael O'Connor , bivši savjetnik NATO-a za Arktik. „Zbog toga, Danska nije samo korisnik sigurnosti, već i njen proizvođač.“
Analitičari ističu da se godišnja subvencija Grenlandu, od oko 500 miliona eura, u Kopenhagenu sve više posmatra kao cijena geopolitičke relevantnosti, a ne kao društveni teret.
Za Evropsku uniju, Grenland je postao strateški stub energetske i industrijske sigurnosti.
Posebno je istaknut potencijal rijetkih metala potrebnih za zelenu tranziciju. Evropsko vijeće je 2021. godine potvrdilo da Grenland nije dio teritorije EU i ne pripada jedinstvenom tržištu te da, za razliku od nekih najudaljenijih regija EU, nije vezan pravnom stečevinom EU, ali ima pravo na finansijski okvir koji jača strateško partnerstvo.
„Bez pristupa arktičkim resursima, evropska industrijska politika ostaje ranjiva“, upozorava Isabelle Fournier , profesorica na Univerzitetu u Lilleu. „Grenland je jedna od rijetkih realnih alternativa kineskoj dominaciji u sektoru kritičnih sirovina.“
Klimatska ispostava
Pored resursa, Grenland također igra ključnu ulogu u praćenju klime. "Otapanje leda na Grenlandu diktira tempo klimatskih promjena u Evropi", dodaje Fournier. "U tom smislu, Grenland je klimatska ispostava Evrope."
Za Grenlandčane, geostrateški značaj ostrva je i prilika i izazov. Danska pruža socijalnu sigurnost, ali rastuća međunarodna pažnja postavlja pitanje dugoročne političke nezavisnosti.
„Grenlanđani sve više shvataju da nisu samo mala zajednica na rubu svijeta, već akteri u globalnoj igri“, smatra Ane Bak , danski analitičar za arktičku politiku. „Pitanje nije hoće li Grenland biti važan, već ko će imati najveći utjecaj na njegove odluke.“
Dok manje zajednice nastavljaju živjeti po tradicionalnim obrascima, glavni grad Nuuk se brzo transformira u moderni arktički grad. Digitalna infrastruktura, nova luka i međunarodni projekti simbol su promjene.
„Grenland je danas laboratorij za buduću geopolitiku“, zaključuje Bak. „Klimatske, sigurnosne i resursne politike velikih sila ovdje se istovremeno testiraju.“
„Ko god kontroliše Grenland, kontroliše sjeverni pristup Atlantiku i vazdušni koridor između Sjeverne Amerike i Evrope“, rekao je Erik Lund , analitičar sigurnosne politike na Univerzitetu u Oslu.
"U vojno-strateškom smislu, to je prirodni nosilac radarske i raketne odbrane."
Američki protektorat?
Iz američke perspektive, Grenland je nezamjenjiva strateška tačka u odbrani Sjevernog Atlantika i kontinentalnog dijela Sjedinjenih Američkih Država. Njegov položaj između Sjeverne Amerike i Evrope čini ga prirodnim mostom, ali i tampon zonom u slučaju sukoba s Rusijom.
„Grenland je središnja tačka jaza GIUK-a – prostora između Grenlanda, Islanda i Ujedinjenog Kraljevstva – koji je ključan za kontrolu pomorskog i zračnog prometa“, objašnjava James Holloway , bivši analitičar Ministarstva odbrane SAD-a.
"Bez Grenlanda, američka raketna i radarska odbrana na sjeveru bila bi ozbiljno oslabljena."
Za grenlandsko društvo, moguće američko preuzimanje donosi i prilike i rizike. S jedne strane, donijelo bi ogromna ulaganja u infrastrukturu, radna mjesta i sigurnost, potencijalno ubrzavajući put ka ekonomskoj samoodrživosti. S druge strane, postavlja se pitanje ko bi donosio ključne odluke na dugi rok.
„Grenlanđani žele nezavisnost, a ne da jednu metropolu zamijene drugom“, kaže Ane Bak. „Američki protektorat mogao bi biti privremeno rješenje, ali i trajna zamka.“
U kontekstu rastućih globalnih napetosti, američki protektorat nad Grenlandom više nije teorijski konstrukt, već jedna od realnih opcija za budući razvoj Arktika.
