Predsjednik SAD-a Donald Trump je potpisao izvršnu naredbu kojom je Ameriku povukao iz više od 60 međunarodnih organizacija, a među njima se našla i Venecijanska komisija, tijelo koje je posebno važno za Bosnu i Hercegovinu.
Trumpova sveobuhvatna odluka je tako zahvatila i komisiju koja je u BiH svojevrsni sinonim za reforme u oblasti vladavine prava i pravosuđa.
Ne postoji nijedan zakon ili odluka koja je donesena ili razmatrana u ova dva sektora u BiH, a da zato svoje mišljenje nije dala Venecijanska komisija, a razlog za to je ekspertski sastav ovog tijela.
Šta je Venecijanska komisija
Venecijanska komisija je osnovana kao tijelo Evropskog vijeća u maju 1990. godine kako bi se zemljama koje su pravile tranzicije iz autokratskih u demokratske režime pomoglo u reformama vezanim za vladavinu prava i pravosuđe.
Ideja za osnivanje je stigla od Antonija Marija La Pergole, tadašnjeg ministra za evropske poslove Italije. Iako su na početku članice bile samo države koje pripadaju Evropskoj uniji, danas ova komisija broji čak 60 članica širom svijeta.
Članovi ove komisije su eksperti za ustavno pravo iz cijelog svijeta, a na čelu se nalazi predsjednik. Trenutno, tu poziciju obnaša Claire Bazy-Malaurie.
Ovo su aktuelni članovi Venecijanske komisije: Ugo Mifsud Bonnici (profesor prava i bivši predsjednik Malte), Talija Chabrieva (ruska pravnica, autorica amandmana na Ustav Rusije iz 2020. godine), Jean-Claude Colliard (kancelar Univerziteta Paris 1 - Panthéon-Sorbonne, bivši član Ustavnog savjeta), Christoph Grabenwarter (sudija Ustavnog suda Austrije), Wolfgang Hoffmann-Riem (bivši sudija, Savezni ustavni sud Njemačke), Jan Erik Helgesen (profesor na Univerzitetu u Oslu), Hanna Suchocka (bivša premijerka Poljske, profesorica na Univerzitetu Adam Mickiewicz u Poznanju i predsjednica Katedre za ustavno pravo), Gret Haller (viši predavač na Univerzitetu Johann Wolfgang Goethe, Njemačka, bivša predsjednica Švicarskog parlamenta), Klemen Jaklič (predavač prava na Harvard Law School, Univerzitet Harvard), Cármen Lúcia Antunes Rocha (profesorica na Katoličkom univerzitetu Minas Gerais, sudija Vrhovnog saveznog suda Brazila), Jeffrey Jowell (profesor prava i bivši dekan University College London), Philip Dimitrov (bivši premijer Bugarske, član Ustavnog suda Bugarske), Kaarlo Tuori (profesor jurisprudencije na Univerzitetu u Helsinkiju), Pieter van Dijk (državni savjetnik, predsjednik Odbora za ustavno pravo i bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava), Jan Velaers (profesor na Univerzitetu u Antverpenu), Juan José Romero Guzmán (bivši predsjednik Ustavnog suda Čilea, profesor na Pontificia Universidad Católica de Chile).
Imala je ogroman utjecaj na reforme u bosanskohercegovačkom pravosuđu
Što se tiče konkretno Bosne i Hercegovine, Venecijanska komisija je imala ogroman utjecaj na brojne pravosudne reforme koje su provođene u našoj zemlji od završetka rata 1995. godine.
Venecijanska komisija u posljednjih nekoliko godina više puta je davala mišljenja i preporuke koje se tiču reforme Ustava BiH, izbora i rada pravosuđa. Njena ocjena promjena u izbornom zakonodavstvu, uključujući osjetljiva pitanja vezana za konstitutivnost naroda i prava manjina, često se smatra ključnom referencom u kontekstu političkih razgovora unutar BiH.
Posebno značajan bio je njen utjecaj tokom rasprava o reformi pravosuđa i imenovanju sudija, gdje je Komisija naglašavala potrebu za većom nezavisnošću sudstva i transparentnošću u postupcima. Njene preporuke često služe kao poluga međunarodnog pritiska na domaće političke aktere da se usklade sa evropskim standardima.
Ipak, Venecijanska komisija je savjetodavno tijelo, čije je mišljenje neobavezujuće, te se često, iz političkih razloga, njihov stav odbacivao.
