Nered može izgledati kao jednostavan kućni problem, ali njegov utjecaj je mnogo dublji, jer može utjecati na funkciju mozga, emocije i sposobnost koncentracije. Iz psihijatrijske i psihološke perspektive, nered nije samo "nered" - to je stalni izvor podražaja koji se stalno takmiče za našu pažnju.
„Nered je poput stalnog toka vizualnih podražaja koji se takmiče za našu pažnju. Prisiljava mozak da radi jače kako bi filtrirao nebitne informacije, što može dovesti do mentalnog umora i poteškoća s koncentracijom, organiziranjem i obavljanjem zadataka“, rekao je za Newsweek dr. Clint Salo, psihijatar i medicinski direktor u The Grove Recovery Community.
Ovaj mentalni napor se vremenom akumulira. Kada je okolina ispunjena predmetima, mozak je prisiljen obraditi više informacija nego što je potrebno, trošeći dragocjene kognitivne resurse.
Michelle Drapkin, psihologinja i osnivačica Centra za kognitivno-bihevioralnu terapiju (KBT), poredi ovaj efekat sa preopterećenjem tehnologijom. "Svaki objekat u vašem vidnom polju je potencijalna distrakcija, a vaš mozak sve to registruje, bez obzira da li ste toga svjesni ili ne. Smatram to kao propusni opseg Wi-Fi mreže: što više uređaja radi u pozadini, to sporije postaje", kaže ona.
Veza sa stresom i anksioznošću
Posljedično, nered ne samo da stvara haotičan osjećaj, već i stvara mjerljiv osjećaj stresa. Prema Drapkinu, istraživanja su povezala neuredno okruženje s povišenim nivoima hormona stresa kortizola.
„Neorganizovano okruženje šalje signal mozgu da postoje nedovršeni poslovi, neriješeni problemi i neizvršeni zadaci. Taj podmukli osjećaj nepotpunosti stvara vrstu pozadinskog stresa koji je lako ignorisati, ali teško izbjeći“, rekla je za Newsweek.
Salo se složio, napominjući da nered služi kao stalni podsjetnik na sve što još treba uraditi. "Za mnoge ljude, pretrpan prostor stvara osjećaj beskonačnog rada, što može doprinijeti anksioznosti i mentalnoj iscrpljenosti", rekao je.
Utjecaj na pamćenje i produktivnost
Ali efekti tu ne staju. Nered može ometati ključne moždane funkcije, uključujući donošenje odluka, pamćenje i produktivnost. Kada je vaše okruženje neorganizovano, vaša pažnja je stalno odvučena od zadatka koji pokušavate da obavite.
"Kognitivno gledano, cilj je smanjiti ono što nazivamo 'privlačenjem pažnje', odnosno sklonost mozga da se usredotoči na nove ili neobične podražaje. Manje vizualne buke znači više mentalnog prostora za stvarni rad", pojasnila je Drapkin.
Ko je najosjetljiviji na nered
Neki ljudi, međutim, na nered reagiraju osjetljivije od drugih. Prema dostupnim spoznajama iz područja psihologije, na to utječu razina stresa, osobnost i stanje mentalnog zdravlja. "Pojedinci koji se već osjećaju preopterećeno ili se nose sa stanjima poput anksioznosti, depresije ili ADHD-a mogu biti posebno osjetljivi na kaos u okolini", rekao je Salo.
Drapkin dodaje da i odgoj igra ulogu. Ljudi su skloni onome na što su navikli, bilo da se radi o visoko organiziranom prostoru ili onom kaotičnijem.
Kako se uhvatiti u koštac s neredom
Prema preporukama psihologa, rješavanje nereda ne mora biti iscrpljujuć i zahtjevan zadatak. Dapače, upravo se mali koraci često pokazuju najučinkovitijima. "Počnite s nečim zaista malim. Jedan kut stola. Jedna polica. Jedna vrećica stvari za doniranje. Postavite tajmer na 10 minuta, radite dok ne zazvoni, a zatim stanite", savjetuje Drapkin, predlažući vremenski ograničene sesije kao praktičnu strategiju.
Kayleen Kelly, osnivačica tvrtke Kayleen Kelly Home Organizing & Redesign, rekla je za Newsweek kako je zadatke potrebno podijeliti na manje, savladive dijelove i smanjiti pritisak donošenja odluka. "Raščišćavanje je mentalno, fizički i emocionalno iscrpljujuće, pa razbijanje procesa na manje korake čini ga mnogo održivijim", objasnila je.
Ona također preporučuje korištenje svog "pravila tri sekunde" pri odlučivanju što zadržati, a što baciti. "Nakon što ste kategorizirali svoje stvari, za svaku donesite odluku: 'Da' znači zadržati, 'Ne' znači riješiti se toga. Pokušajte donijeti odluku unutar tri sekunde. Ako oklijevate ili se ne možete odlučiti, zadržite predmet i krenite dalje", savjetuje.
"Ovaj pristup stvara zamah, smanjuje vjerojatnost da ćete požaliti zbog odluke i čini proces raščišćavanja emocionalno i psihološki sigurnim. Budući da je strah od pogrešnog izbora jedan od najvećih razloga zašto ljudi uopće izbjegavaju pospremanje, uklanjanje tog pritiska pomaže vam da ostanete usredotočeni, osjećate se uspješno i s vremenom ojačate svoje vještine donošenja odluka", dodala je.
U konačnici, cilj nije savršenstvo, već stvaranje prostora koji vama odgovara. "Cilj je stvoriti okruženje koje je podnošljivo, smanjuje stres i podržava opće mentalno blagostanje", zaključio je Salo. Ili, kako kaže Drapkin: "Cilj nije savršenstvo. Cilj je osigurati da vaše okruženje radi za vas, a ne protiv vas."
