PRKOS KOD TINEJDŽERA

Šta se krije iza buntovnog ponašanja?

Porodica

Gotovo svaki roditelj tinejdžera upoznat je s prkosom - odbijanjem, svađom i kršenjem pravila. Iako je pobuna normalan dio odrastanja, ponekad može biti maska za dublje emocionalne probleme, poput nesigurnosti, anksioznosti ili tuge.

Psiholozi savjetuju roditeljima da pažljivo prate ponašanje svog tinejdžera kako bi na vrijeme primijetili promjene i potražili uzroke takvog ponašanja.

Je li prkos znak nesigurnosti?

Prkos kod tinejdžera može se javiti iz mnogo razloga, a nesigurnost je svakako jedan od njih. Tinejdžer koji se osjeća nesigurno može početi imitirati prkosno ponašanje svojih vršnjaka u potrazi za osjećajem pripadnosti.

„Ako se osjećaju nedostojno ili se bore s unutrašnjim kritičarem, mogu postati prkosni kako bi nekako potvrdili sliku koju, po njihovom mišljenju, drugi imaju o njima“, kaže Allison Guilbault, licencirana terapeutkinja, za Parents.com. Drugim riječima, tinejdžer može pomisliti: „Ako nisam dostojan ljubavi, zašto ne bih išao do kraja?“ Ovaj način razmišljanja se spolja manifestuje kao prkos.

Prkosno ponašanje također može biti način na koji tinejdžeri kompenziraju osjećaje inferiornosti, kaže klinički psiholog dr. Jerry Weichman. "To je primjer mentaliteta 'najbolja odbrana je napad' koji tinejdžer, ili bilo ko drugi, podsvjesno usvaja kako bi se zaštitio od emocionalne boli, srama, osude ili razočaranja", opisuje Weichman.

Koji su drugi mogući uzroci prkosa?

Naravno, prkos nije uvijek znak nesigurnosti. Mnoge druge emocije mogu navesti tinejdžera da krši pravila i pobuni se protiv autoriteta. Problemi poput anksioznosti, depresije ili negativnog unutrašnjeg glasa mogu pojačati prkosno ponašanje.

„Kao kognitivno-bihejvioralni terapeut specijaliziran za tinejdžere, uvijek polazim od pretpostavke da naše misli diktiraju naše osjećaje, a osjećaji diktiraju ponašanje“, kaže Guilbault. „Dakle, ako su emocije tinejdžera neregulirane, to će gotovo sigurno imati negativan utjecaj na ponašanje.“

Tinejdžeri koji se suočavaju s dubokom boli, bilo da se radi o traumi vezanoj za školu, porodičnim problemima ili stresu zbog akademskih ili romantičnih veza, također mogu biti skloniji prkosu. "Tinejdžeri s kojima sam radio dvije i po decenije koji pokazuju najviše prkosa obično su oni koji su u životu iskusili mnogo emocionalne boli", kaže dr. Weichman.

Ovi tinejdžeri često nemaju alate za suočavanje s teškim osjećajima, pa ih potiskuju kao obrambeni mehanizam. Nagomilane emocije ih čine impulzivnim i razdražljivim. "Ova neriješena emocionalna bol na kraju se pretvara u ljutnju", objašnjava dr. Weichman. "Kao rezultat toga, imaju vrlo kratak fitilj i brzo se rasplamsavaju, a njihova reakcija je obično mnogo intenzivnija nego što stvarna situacija zahtijeva."

Zašto se tinejdžeri ponašaju prkosno?

Prkosno ponašanje je često vapaj za pomoć ili način na koji tinejdžer izražava svoja osjećanja, iako ne na zdrav način. Oni se ponašaju prkosno jer jednostavno nemaju vještine upravljanja svojim emocijama. "Za neke je to i način, iako nezreo, da saopšte da su nezadovoljni nečim", kaže dr. Weichman.

Ponekad tinejdžeri ne žele ili ne mogu reći kako se osjećaju. "Često vam pokazuju kako se osjećaju kroz svoje ponašanje, umjesto da vam to kažu riječima", objašnjava Guilbault. "Ako su uznemireni, ljuti, anksiozni ili depresivni, mogu projicirati te emocije na drugu osobu kroz negativno ponašanje."

Kako roditelji mogu prepoznati dublji problem?

Kada se suočite s ljutitim tinejdžerom koji ne poštuje pravila, teško je jasno razmišljati. Iako je prva reakcija često ljutnja i frustracija, važno je naučiti čitati između redova. Prepoznavanje znakova da nešto dublje muči vašeg tinejdžera prvi je korak ka rješavanju problema.

Pored prkosa i izliva bijesa, promjene u obrascima spavanja, poput nesanice ili prekomjernog spavanja, te promjene u prehrambenim navikama također mogu ukazivati ​​na problem. Dr. Weichman navodi i druge znakove na koje treba obratiti pažnju: uporna tuga, izražena razdražljivost, nagle promjene raspoloženja, povlačenje od prijatelja i porodice, povećana anksioznost i značajan pad učinka u školi ili sportu.

Roditelji bi trebali obraćati pažnju na obrasce ponašanja, a ne samo na povremene loše dane. Ključno je posmatrati i razgovarati s tinejdžerom kako biste vidjeli hoće li se išta promijeniti. "Mnogi tinejdžeri mogu sami riješiti stvari ako im se da prostor i vrijeme", kaže dr. Weichman. Ali ako su simptomi intenzivni ili traju danima, vrijeme je da se preduzmu mjere.

Kako pružiti podršku?

Razgovor s prkosnim tinejdžerom može biti kao hodanje kroz minsko polje, ali roditelji nisu bespomoćni. Dr. Weichman nudi nekoliko savjeta. Prvo, nemojte pokušavati raspravljati sa svojim tinejdžerom kada je ljut. "Ono što ne želite je da se razljutite i spustite na njihov nivo."

"To uključuje vikanje, vrijeđanje, izazivanje ili bilo koji oblik fizičke sile", kaže on. Umjesto toga, pričekajte da se strasti smire kako biste mogli razgovarati o uzroku problema.

Jednostavna metoda za smirivanje situacije je snižavanje glasa, gotovo do šapata. "To im pokazuje da su preglasni", kaže dr. Weichman, dodajući da je teško riješiti svađu između nekoga ko viče i nekoga ko šapuće. Ako ništa drugo ne uspije, jednostavno se povucite i napravite pauzu. "Ne možete voditi racionalan razgovor s nekim ko se ponaša iracionalno", ističe on.

Ponekad fizički dodir može prenijeti više od riječi. "Samo zagrljaj od pet ili deset sekundi, bez riječi, ponekad može izazvati unutrašnje resetiranje kod tinejdžera", kaže dr. Weichman. Ako tinejdžer ne želi zagrljaj, kratak dodir ruke po ramenu će poslužiti, šaljući poruku: "Tu sam za tebe i volim te."

Konačno, važno je da i roditelji nauče upravljati vlastitim emocijama. "Nije lako nositi se s prkosnim tinejdžerom, stoga je važno da roditelji potraže podršku za sebe, na primjer kroz savjetovanje", savjetuje Guilbault. Iako je roditeljska podrška neophodna, terapija može biti odlična opcija i za tinejdžere, nudeći im siguran prostor za istraživanje svojih osjećaja i učenje zdravijih načina suočavanja.


Znate više o temi ili prijavi grešku