Gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković poručio je tokom skupštinske rasprave da život u centru grada mora imati svoju cijenu, te da oni koji taj trošak ne mogu podnijeti treba da razmisle o preseljenju u jeftinije dijelove grada.
Na sjednici Skupštine Grada Banja Luka raspravljalo se o prijedlogu da se vrijednost nepokretnosti poveća za 25,8 posto, ukoliko odbornici daju saglasnost. U tom kontekstu, Stanivuković je istakao da je logično da su porezi i troškovi viši u centralnim gradskim zonama nego u prigradskim naseljima.
"Život u centru je skuplji nego na Petrićevcu, na Petrićevcu je skuplji nego u Motikama, a u Motikama skuplji nego u Potkozarju. Ako neko naslijedi stan ili kuću od 150 kvadrata u najstrožoj gradskoj zoni, a nema mogućnost da to finansijski iznese, rješenje je da proda i ode tamo gdje može normalno živjeti", rekao je Stanivuković u skupštinskoj sali.
Prema njegovim riječima, četveročlana porodica koja posjeduje stan od 150 kvadrata u centru trenutno godišnje plaća oko 300 KM poreza. Ukoliko se usvoji povećanje od 12 posto, koje predlaže skupštinska većina, taj iznos bi bio 360 KM godišnje, odnosno 30 KM mjesečno. Prema prijedlogu Grada, mjesečna obaveza bi iznosila oko 33 KM.
Kao primjer je naveo i stan od 100 kvadrata u nultoj zoni, za koji se sada plaća 92 KM godišnje. Po prijedlogu većine taj iznos bi bio 103 KM, dok bi prema gradskom prijedlogu iznosio 116 KM.
Stanivuković je istakao i lični primjer, navodeći da njegova porodica posjeduje kuću od 1.000 kvadrata na Petrićevcu.
"Ako sutra ja ili moje dijete ne budemo mogli plaćati obaveze za takvu nekretninu, prodat ćemo je i otići tamo gdje možemo podnijeti troškove", kazao je.
Najavio je i niz mjera koje bi Grad mogao uvesti, među kojima je obavezno uređenje fasada. Vlasnici objekata u nultoj, prvoj i drugoj gradskoj zoni imali bi rok od tri godine da urede vanjski izgled svojih kuća, dok bi u naseljima poput Petrićevca rok bio pet godina.
"Imaš kuću bez fasade i nemaš novca da je završiš? U redu, ali onda prihvati da život u toj zoni nosi određene posljedice i obaveze", poručio je građanima.
Posebno se osvrnuo na zapuštene objekte i zemljišta u samom centru grada, navodeći primjer trošnih pomoćnih objekata u Srpskoj ulici.
"Možeš ti imati šupu u centru i ne moraš je nikada prodati, ali ćeš plaćati porez kao da je izgrađen objekat predviđen regulacionim planom. Ne možemo dozvoliti da neko drži zapušten objekat i traži milionske iznose, a da pritom grad izgleda zapušteno", rekao je gradonačelnik.
Najavio je i da će Grad, ukoliko bude potrebno, uređivati zapuštena dvorišta, ali će troškove naplaćivati vlasnicima.
"Ako ne održavaš svoje dvorište, Grad će ga pokositi i poslati račun. Ko ne plati, snosit će posljedice. Ne može neko otići i ostaviti nered, a da zajednica to trpi", poručio je.
Na kraju je naglasio da je spreman da i njegova porodica snosi veće poreske obaveze, dodajući da svako treba da živi u skladu sa svojim mogućnostima.
