Dok uprava pokušava predstaviti stečaj kao novu šansu, brojke otkrivaju brutalnu realnost – finansijski kolaps koji je godinama rastao pred očima institucija.
Industrijski gigant koji je trebao simbolizirati obnovu domaće proizvodnje sada se nalazi na ivici formalnog stečaja. Općinski sud u Zenici pokrenuo je prethodni postupak kako bi utvrdio postoje li zakonski uvjeti za otvaranje stečaja nad kompanijom Nova Željezara Zenica, čime je potvrđeno ono o čemu se u poslovnim krugovima već dugo govori – finansijska konstrukcija ovog projekta ozbiljno je urušena.
Iako se formalno radi o “prethodnom postupku”, sama činjenica da je kompanija priznala dugotrajnu platežnu nesposobnost pokazuje razmjere problema. Ovo nije preventivna mjera stabilne firme, već potez društva koje više nije u stanju servisirati vlastite obaveze.
Dug koji guši svaku perspektivu
Podaci dostavljeni sudu otkrivaju razmjere finansijske katastrofe. Krajem 2024. godine ukupne obaveze iznosile su više od 337 miliona KM, da bi već do novembra 2025. narasle na gotovo 351 milion KM. Takav rast duga u tako kratkom periodu ukazuje na sistemski finansijski slom, a ne na privremenu nelikvidnost.
U takvim okolnostima, imenovanje privremenog stečajnog upravnika Jasmina Hadžirašidovića predstavlja prvi korak u procesu koji će pokazati ima li kompanija uopće realnu šansu za opstanak ili je riječ o formalnosti koja prethodi potpunom kolapsu.
Njegov zadatak nije simboličan – mora utvrditi da li imovina uopće može pokriti troškove postupka, što je osnovni indikator dubine krize.
Stečaj kao posljedica, ne strategija
Uprava pokušava predstaviti pokretanje stečaja kao planski potez s ciljem “zdravog početka”. Međutim, u praksi, kompanije ne ulaze u stečaj zato što su stabilne, nego zato što su iscrpile sve druge opcije.
Stečaj je pravni okvir za rješavanje finansijskog sloma, a ne alat za razvoj. On često dolazi nakon godina lošeg upravljanja, neodrživih poslovnih odluka i gomilanja obaveza koje više nije moguće kontrolisati.
Posebno zabrinjava činjenica da je sama kompanija podnijela prijedlog za stečaj, čime je praktično priznala vlastitu nesposobnost da nastavi poslovanje bez sudske intervencije.
Institucije posmatrale dok je dug rastao
Dodatnu težinu situaciji daje činjenica da Vlada Federacije BiH posjeduje vlasnički udio u kompaniji. To znači da finansijski kolaps nije samo problem privatnog sektora, već i pitanje odgovornosti institucija koje su imale uvid u stanje i razvoj firme.
Uprkos upozoravajućim signalima, dug je nastavio rasti, a sada je dostigao nivo koji prijeti da potpuno ugasi perspektivu oporavka.
Simbol industrijskog oporavka pretvoren u simbol krize
Nova Željezara Zenica predstavljana je kao projekat koji će vratiti industrijski značaj Zenici i otvoriti novu fazu razvoja domaće proizvodnje. Umjesto toga, danas se suočava s realnošću koja prijeti da taj projekat pretvori u još jedan primjer neuspjele industrijske strategije.
Ročište zakazano za juni 2026. godine trebalo bi pokazati ima li kompanija realne šanse za oporavak ili je stečaj samo formalni uvod u gašenje.
Do tada, ostaje činjenica da dug od 350 miliona KM nije samo broj – to je teret koji rijetko koja kompanija uspije preživjeti.
