Korištenje pametnih telefona, društvenih mreža i videoigara postaje jedan od najvećih izazova za mentalno zdravlje mladih. Prema riječima stručnjaka, ovi oblici kompulzivne upotrebe više nisu samo navika mlađe generacije, već mogu stvoriti mehanizme ovisnosti slične onima kod narkotičkih supstanci, utičući na način na koji mozak funkcioniše.
Uzbunu je podigao profesor Gabriele Sani, direktor Jedinice za kliničku i hitnu psihijatriju u poliklinici Gemelli u Rimu. On objašnjava da se koncept ovisnosti značajno promijenio posljednjih godina. Pored tradicionalnih droga, sve se češće pojavljuju ovisnosti povezane s tehnologijom, koje utiču na moždane centre povezane s užitkom i nagradom.
Prema njegovim riječima, nekontrolisana upotreba telefona, društvenih mreža, interneta i videoigara može naštetiti psihološkom razvoju adolescenata, povećati izolaciju, oslabiti društvene odnose i negativno uticati na školski uspjeh. U mnogim slučajevima, mladi se postepeno isključuju iz stvarnog života i sve više vremena provode u virtuelnom svijetu.
Jedna od najvećih briga je što se ovaj oblik ovisnosti razvija tiho. Za razliku od upotrebe droga, dešava se unutar kuće, putem telefona ili računara, tako da roditelji često ne shvataju da se njihova djeca suočavaju s ozbiljnim problemom. Izolacija, nedostatak komunikacije ili provođenje sati ispred ekrana često se tumače kao normalno ponašanje tinejdžera.
Profesor Sani naglašava da, kada problem postane očigledan, porodice često pokušavaju ograničiti samo korištenje telefona ili interneta, dok pravi uzrok ostaje neliječen. Prema njegovim riječima, iza ovisnosti se može kriti anksiozni poremećaj, depresija ili neki drugi psihološki problem, pa bi liječenje trebalo obuhvatiti ne samo mladu osobu, već i porodicu i okruženje u kojem živi.
Međunarodne studije također pokazuju da fenomen postaje sve rašireniji. Analiza objavljena u časopisu Frontiers in Psychology pokazuje da oko 27% populacije pokazuje znakove ovisnosti o pametnim telefonima, 17% od društvenih mreža, 14% od interneta i 6% od videoigara. Najizloženija grupa ostaju adolescenti.
Druga studija, objavljena u časopisu Archives of Psychiatric Nursing, procjenjuje da svaki četvrti adolescent širom svijeta ima problema s korištenjem društvenih mreža, dok podaci iz časopisa Journal of the American Medical Association (JAMA) pokazuju da 49,2% adolescenata pokazuje visok nivo ovisnosti o pametnim telefonima. Nadalje, gotovo svaka četvrta mlada osoba počinje pokazivati jake znakove ovisnosti prije 15. godine.
Videoigre također ostaju problem. Prema studijama, oko 41% mladih ljudi koristi videoigre na način koji se smatra visokorizičnim za razvoj ovisnosti, što utiče na društveni život, školski uspjeh i psihičko blagostanje.
Stručnjaci također pomno prate rast vještačke inteligencije. Izvještaj o korištenju i razumijevanju generativne vještačke inteligencije od strane evropske djece, koji je sastavila mreža EU Kids Online, pokazuje da 72% mladih u Evropi u dobi od 13 do 17 godina redovno koristi alate generativne vještačke inteligencije, dok samo 28% izjavljuje da ih ne koristi.
U međuvremenu, godišnji italijanski izvještaj o ovisnostima ističe da je ovaj fenomen povezan i s porastom upotrebe narkotičkih supstanci. Tokom 2025. godine, oko 350 hiljada učenika mlađih od 18 godina izjavilo je da su koristili barem jednu ilegalnu supstancu, što je povećanje od 20% u odnosu na prethodnu godinu. Također, oko 15 hiljada djece uzrasta 11-13 godina pokazuje ponašanja povezana s ovisnošću o društvenim mrežama, dok se preko 111 hiljada učenika smatra u riziku od poremećaja ovisnosti o video igrama.
Profesor Sani naglašava da tehnologiju ne treba demonizirati, jer je postala neodvojivi dio svakodnevnog života. Međutim, naglašava da njeno korištenje mora biti praćeno obrazovanjem, jasnim granicama i podrškom porodice, škole i stručnjaka za mentalno zdravlje. Samo na taj način, prema njegovim riječima, može se spriječiti da digitalna ovisnost postane još veći problem za mlađe generacije.
