Predsjednik Finske Alexander Stubb pozvao je na ozbiljno redefinisanje budućnosti Evropske unije, poručivši da bi Unija trebala značajno proširiti svoj obim i politički uticaj, te razmišljati o modelu koji bi u konačnici mogao obuhvatiti i do 40 država članica.
Govoreći na energetskoj konferenciji u Helsinkiju, Stubb je naglasio da se Evropa nalazi u osjetljivom geopolitičkom trenutku, te da aktuelne globalne okolnosti otvaraju prostor za ubrzano širenje EU, ali i zahtijevaju hrabrije političke odluke.
Prema njegovim riječima, politika proširenja predstavlja jednu od najvažnijih strateških opcija Evropske unije, a trenutni “prozor prilike” mogao bi biti ograničen zbog promjena u međunarodnim odnosima i mogućih političkih preokreta.
„U ovom trenutku moramo razmišljati na veliko i geografski, moramo se proširiti ili barem stvoriti članstva koja su dovoljno fleksibilna da obuhvate ukupno 40 evropskih država – ili čak i neevropskih“, rekao je Stubb.
On je dodao da EU mora djelovati brzo i strateški, jer bi, kako je naveo, usporavanje procesa nakon završetka rata u Ukrajini ili promjene političkog kursa u SAD-u moglo dovesti do gubitka trenutnog zamaha.
„Evropska strateška autonomija ili geopolitička moć često se temelji na veličini i dosegu, a ja smatram da je politika proširenja najbolja evropska politika u povijesti“, poručio je finski predsjednik.
Stub je u svojoj viziji budućeg širenja EU naveo niz država i regija koje bi mogle biti dio šire evropske porodice, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanadu, Tursku, Norvešku i Island.
Posebno se osvrnuo na britanski izlazak iz Evropske unije, ističući da bi London trebalo ponovo približiti evropskim strukturama, makar kroz fleksibilnije oblike članstva.
„U ovom trenutku moramo razmišljati na veliko i geografski, moramo se proširiti ili barem stvoriti članstva koja su dovoljno fleksibilna da obuhvate ukupno 40 evropskih država – ili čak i neevropskih“, ponovio je Stub u svom obraćanju.
U dijelu govora koji se odnosio na zapadni Balkan, Stub je iznio i jasnu političku poruku, posebno ističući kompleksnost regiona i otvorena pitanja koja se odnose na proširenje EU.
„Zatim idete na jug ili jugoistok i gledate zapadni Balkan, mislim da je to najužarenija tačka u Evropi… to je iznimno važno. Šta ćemo sa Srbijom, Kosovom, Albanijom, Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom? Šta radimo s Bosnom i Hercegovinom?“, rekao je Stubb.
On je dodao da EU mora ostati fokusirana i na druge strateške partnere u širem evropskom prostoru, uključujući Tursku, koju smatra važnim sigurnosnim faktorom.
„Niko više ne spominje Tursku, a moramo biti otvorenog uma i shvatiti da nam, barem iz sigurnosne perspektive, Turska mora biti što bliža“, istakao je.
Stub je također spomenuo i sjever Evrope, uključujući Island i Norvešku, naglašavajući njihov potencijalni značaj u budućem evropskom okviru, te podsjetio na aktuelne političke procese u tim državama u vezi s odnosom prema EU.
„Moramo početi razmišljati na veliko ako želimo projicirati moć u svijetu. Ali ko će to učiniti, kada, gdje i kako, ne znam“, zaključio je finski predsjednik.
