Nova studija sa preko 500,000 učesnika, provedena tokom tri decenije, pokazuje da konzumacija ultraobrađene hrane može skratiti životni vijek za više od 10%. Rizik raste na 15% za muškarce i 14% za žene, nakon prilagođavanja podataka. Studiju je vodila Erikka Loftfield, istraživačica iz Nacionalnog instituta za rak u Bethesdi, Maryland.
Najveći doprinos konzumaciji ultraobrađene hrane dali su dijetalni i zaslađeni bezalkoholni napici. Istraživanje je pokazalo da su ultraobrađeni hljebovi i pekarski proizvodi također veoma popularni.
Ovo je još jedna velika studija koja potvrđuje povezanost između unosa ultraobrađene hrane i smrtnosti od svih uzroka, posebno od kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa tipa 2, rekao je Carlos Monteiro, emeritus profesor nutricionizma i javnog zdravlja na Univerzitetu São Paulo.
Ultraobrađena hrana sadrži sastojke koji se rijetko koriste u domaćinstvu i aditive koji poboljšavaju ukus i izgled proizvoda. Konzervansi, emulgatori, umjetne boje i zaslađivači su samo neki od tih aditiva.
Studija je analizirala prehrambene podatke prikupljene 1995. godine od skoro 541,000 Amerikanaca u dobi od 50 do 71 godine. Rezultati su pokazali da su osobe koje su konzumirale najviše ultraobrađene hrane imale veću vjerovatnoću da umru od srčanih bolesti ili dijabetesa, ali ne i od raka.
Djeca koja konzumiraju ultraobrađenu hranu mogu imati dugoročne zdravstvene posljedice. Povećan unos ultraobrađene hrane također je povezan sa kardiometaboličkim rizikom kod djece.
Studija je također pokazala da su ljudi koji konzumiraju najviše ultraobrađene hrane mlađi i teži, s lošijim kvalitetom ishrane. Međutim, povećani zdravstveni rizik nije se mogao objasniti samo ovim razlikama.
Potrošnja ultraobrađene hrane vjerovatno se udvostručila od kada je ova studija provedena. Stručnjaci preporučuju ograničavanje unosa ultraobrađene hrane i fokusiranje na cijele namirnice.
