SAKRALNI PROSTOR ILI GRAĐEVINSKA ZONA?

Sud dopušta MIZ-u Mostar da se uključi u spor o gradnji HNK

Sud dopušta MIZ-u Mostar

Općinski sud u Mostaru donio je odluku kojom se Medžlisu Islamske zajednice (MIZ) Mostar omogućava da sudjeluje u parničnom postupku koji se vodi protiv izgradnje zgrade Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) na području Lakišića harema – lokalitetu od posebne vjerske i historijske važnosti za muslimansku zajednicu.

U rješenju suda istaknuto je da MIZ ima pravni interes za sudjelovanje u ovom predmetu, uzimajući u obzir ranije dostavljene podneske i pravno obrazložene intervencije kojima se osporava zakonitost gradnje. Sud je u svojoj odluci uvažio argumentaciju o vjerskom karakteru spornog prostora, navodeći da je riječ o sakralnoj zoni čija je devastacija započeta još izgradnjom pruge, a nastavljena kroz različite urbanističke zahvate u kasnijim fazama.

Poseban značaj ima podatak da su tokom građevinskih radova na kolektoru, bez prethodne provjere karaktera zemljišta, pronađeni posmrtni ostaci. Njihovo premještanje je, prema dokumentaciji, izvršeno 7. maja 2024. od strane Javnog komunalnog preduzeća Mostar, a Islamska zajednica je o tome zvanično obaviještena.

Pravni zastupnik MIZ-a, advokat Adil Lozo, upozorio je da je sama ideja gradnje kulturne ustanove na ovom prostoru protivna zakonskim normama, jer takav objekat narušava duhovni integritet mezarja. On je naglasio da arhitektura i namjena HNK-a nisu u skladu s tradicionalnim karakterom muslimanskog svetilišta, te da trenutna upotreba zemljišta kao neuređenog parkinga ne umanjuje njegovu sakralnu vrijednost.

U svom zahtjevu za uključivanje u postupak, Medžlis je ukazao i na širi kontekst – ističući da se u posljednjim godinama bilježe slučajevi institucionalne pristrasnosti prema katoličkoj zajednici, što se manifestira kroz donošenje odluka koje, prema njihovom stavu, sistemski zanemaruju interese muslimanske populacije.

Pozivajući se na Aneks VI Ustava BiH, kao i na Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, MIZ je istakao da gradnja HNK-a, ukoliko bi bila ozakonjena, predstavlja kršenje principa jednakosti, te bi dodatno ograničila pravo Islamske zajednice da upravlja i štiti vlastite svetinje.

Sud je zaključio da će vjerodostojnost pravnih i činjeničnih navoda Medžlisa biti detaljno razmotrena tokom daljnjeg procesa. Prema informacijama iz Islamske zajednice, izvođenje dokaza očekuje se u prvim jesenjim mjesecima.

Ovaj slučaj ne samo da otvara pitanje pravne odgovornosti u urbanističkom planiranju, već i odnosa prema naslijeđu i vjerskoj ravnopravnosti u Mostaru – gradu čija slojevita prošlost i dalje izaziva duboke društvene tenzije.


Znate više o temi ili prijavi grešku