Savezni sud u Sjedinjenim Američkim Državama odredio je 28. juli kao rok do kojeg američke institucije moraju dostaviti objedinjeni odgovor na tužbu koju je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, zajedno s još deset fizičkih lica i jednom kompanijom, podnio protiv američkih vlasti zbog sankcija koje su im ranije bile uvedene.
Riječ je o postupku koji se vodi pred Okružnim sudom SAD za južni okrug Floride, gdje je sudija Rodolfo A. Ruiz II izdao nalog kojim od tuženih zahtijeva da u propisanom roku odgovore na navode iz tužbe. Taj odgovor predstavlja prvi značajniji procesni korak nakon podnošenja tužbe i mogao bi odrediti dalji tok sudskog postupka.
Protiv koga je podnesena tužba
Među tuženima se nalaze Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država, Ured za kontrolu strane imovine (OFAC), predsjednik SAD-a te ministar finansija Scott Bessent.
OFAC je institucija koja djeluje u okviru američkog Ministarstva finansija i zadužena je za provođenje ekonomskih i finansijskih sankcija koje Sjedinjene Američke Države uvode pojedincima, kompanijama i organizacijama širom svijeta.
Šta Dodik i ostali osporavaju
Tužba je podnesena u aprilu ove godine, a njome Dodik i ostali tužitelji osporavaju zakonitost odluka kojima su bili obuhvaćeni američkim sankcijama.
Pored Milorada Dodika, među tužiteljima su njegov sin Igor Dodik, zet Pavle Ćorović, Nemanja Reljin, Radmila Bojanić, Danijel Dragičević, Marko Gujaničić, Dijana Milanović, Dalibor Panić, Goran Raković te kompanija See Media Research sa Kipra.
U tužbi se navodi da su odluke o sankcijama donesene uz ozbiljne proceduralne propuste. Tužitelji tvrde da prilikom njihovog uvođenja nisu provedene sve interne procedure koje predviđa američko zakonodavstvo te da nisu predočeni dovoljni pravni dokazi koji bi opravdali donošenje takvih mjera.
Jedan od ključnih argumenata odnosi se na način potpisivanja dokumentacije. U tužbi se tvrdi da pojedini dokumenti kojima su sankcije uvedene nisu sadržavali lični potpis tadašnjeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, već automatski ili elektronski potpis. Na osnovu toga tužitelji nastoje osporiti pravnu valjanost tih akata.
Sankcije su u međuvremenu ukinute
Iako su sankcije koje su predmet ovog spora u međuvremenu ukinute, tužitelji smatraju da i dalje postoji pravni interes za vođenje postupka.
Njihov cilj nije samo osporavanje ranijih odluka već i utvrđivanje da su one donesene protivno procedurama, što bi, prema njihovom stavu, moglo imati značaj i za eventualne buduće postupke.
Šta slijedi nakon 28. jula
Američka administracija sada ima nekoliko mogućnosti.
Prva je da ospori nadležnost suda ili pravni osnov tužbe i zatraži njeno odbacivanje već u početnoj fazi postupka. U tom slučaju sud bi najprije odlučivao da li predmet uopće može biti razmatran.
Druga mogućnost jeste da američke institucije odgovore na svaku pojedinačnu tvrdnju iz tužbe i obrazlože zbog čega smatraju da su sankcije bile donesene u skladu sa zakonima i propisima Sjedinjenih Američkih Država.
Ukoliko sud ocijeni da postoje uslovi za nastavak postupka, predmet bi mogao ući u narednu fazu koja podrazumijeva razmjenu dokaza, pravnih podnesaka i eventualno održavanje rasprava prije donošenja konačne odluke.
Ko zastupa tužitelje
Pravni zastupnik Milorada Dodika i ostalih tužitelja je američki advokat Robert David Garson.
Garson je ranije bio angažovan i u okviru advokatske firme GS2 Law PLLC, koja je za potrebe Vlade Republike Srpske pružala pravne i lobističke usluge povezane sa sankcijama uvedenim zvaničnicima iz Republike Srpske.
Prema ranije objavljenim informacijama, toj advokatskoj firmi je za dvomjesečni angažman isplaćeno 100.000 američkih dolara.
Za sada nije poznato ko finansira aktuelni sudski postupak koji se vodi u ime privatnih tužitelja, niti su objavljeni podaci o izvoru sredstava za pravno zastupanje u ovom predmetu.
Širi značaj postupka
Postupak koji se vodi pred saveznim sudom u Floridi mogao bi imati širi pravni značaj, ne toliko zbog samih sankcija koje više nisu na snazi, koliko zbog pitanja načina na koji američke institucije donose i provode odluke o ekonomskim sankcijama.
Istovremeno, predmet predstavlja rijedak primjer u kojem osobe koje su bile obuhvaćene američkim sankcijama pokušavaju pred američkim pravosuđem osporiti zakonitost samog procesa njihovog uvođenja.
Hoće li sud prihvatiti argumente tužitelja ili će dati za pravo američkim institucijama, moglo bi postati jasnije nakon 28. jula, kada se očekuje odgovor tuženih strana i određivanje narednih procesnih koraka u ovom slučaju.
