Početkom jula (2. i 3.) pažnja političke i pravne javnosti u Bosni i Hercegovini bit će usmjerena prema Ustavnom sudu BiH, koji će na svojoj 172. plenarnoj sjednici razmatrati niz predmeta od značaja za državu. Među njima se posebno izdvaja zahtjev koji se odnosi na izmjene Krivičnog zakona BiH nametnute odlukom visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Prema najavljenom dnevnom redu, sudije će razmatrati zahtjev Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske kojim se traži ocjena ustavnosti člana 203a Krivičnog zakona BiH, kao i dijela Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH kojim je uvedeno novo krivično djelo – neizvršavanje odluka visokog predstavnika.
Upravo na osnovu tih zakonskih odredbi vođen je postupak protiv lidera SNSD-a Milorada Dodika, koji je kasnije osuđen na kaznu zatvora i višegodišnju zabranu obavljanja političkih funkcija. Presuda je izazvala snažne političke reakcije i otvorila rasprave o dometima ovlaštenja visokog predstavnika i njihovom mjestu u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine.
Prvi korak koji će Ustavni sud napraviti jeste odluka o tome da li će zahtjev uopće biti prihvaćen na razmatranje. Tek ukoliko sudije zaključe da postoje procesni uslovi, otvorit će se prostor za analizu same suštine osporenih odredbi.
Takav razvoj događaja imao bi poseban značaj jer Ustavni sud BiH do sada uglavnom nije ulazio u meritum odluka koje su donosili visoki predstavnici. Zbog toga pravni stručnjaci pažljivo prate hoće li sud ostati pri dosadašnjoj praksi ili će otvoriti novo poglavlje u odnosu domaćih institucija prema odlukama OHR-a.
Dodatnu pažnju ovom predmetu daje činjenica da je Ustavni sud u ranijim slučajevima već komentarisao određene posljedice odluka visokog predstavnika, iako nije direktno ocjenjivao njihovu ustavnost. Upravo zbog toga dio pravne javnosti smatra da bi eventualno prihvatanje zahtjeva moglo predstavljati presedan u dosadašnjoj sudskoj praksi.
Odluke koje budu donesene na sjednici zakazanoj za 2. i 3. juli mogle bi imati značajne političke i pravne posljedice, ne samo za aktuelne procese već i za budući odnos institucija Bosne i Hercegovine prema odlukama visokog predstavnika.
