Podaci Centralne izborne komisije BiH (CIK BiH) o izlaznosti birača na pojedinim biračkim mjestima u Republici Srpskoj otvorili su nova pitanja o regularnosti izbornog procesa.
Kako je danas saopćio Transparency International BiH (TI BiH), prijavljena izlaznost na dva biračka mjesta u Zvorniku Karakaj D i Tabanci – bila je toliko visoka da bi, prema tim brojkama, u periodu od 11 do 15 sati jedan birač glasao u prosjeku svakih 53 sekunde.
Prema zvaničnim rezultatima, kandidat SNSD-a Siniša Karan na oba mjesta osvojio je oko 80 posto glasova.
TI BiH navodi da su u međuvremenu od CIK-a dobili detaljne podatke o izlaznosti po vremenskim intervalima, koji ukazuju na moguće izborne manipulacije po obrascu koji je već ranije uočen i sudski potvrđen na više lokacija. Zbog toga su pozvali CIK da provede dodatnu istragu, podsjećajući da je upravo sumnjivo kratko vrijeme glasanja – oko 50 sekundi po biraču – bilo jedan od ključnih razloga za poništenje izbora u Doboju 2020. godine.
Prema analizi TI BiH, na ukupno 11 biračkih mjesta u Doboju, Zvorniku i Laktašima, gdje Siniša Karan ostvaruje razliku veću od 2.900 glasova, u pojedinim intervalima prosječno vrijeme glasanja kretalo se između 50 i 70 sekundi. Dodatnu sumnju, kako navode, izaziva i nagli rast izlaznosti u posljednjim satima glasanja. U izbornoj forenzici, kombinacija neuobičajeno visoke izlaznosti i nerealno kratkog vremena glasanja smatra se ozbiljnim indikatorom mogućih izbornih prevara, što zahtijeva detaljnu provjeru.
TI BiH podsjeća da je ranije već pozvao CIK da istraži sumnje u izborne manipulacije, te da je objavio analizu odnosa izlaznosti i raspodjele glasova, koja pokazuje neprirodno visok procenat glasova za kandidata s najvećim brojem osvojenih glasova na biračkim mjestima s izrazito visokom izlaznošću. Na 40 biračkih mjesta gdje kandidat SNSD-a ostvaruje prednost od 70 posto i više, izlaznost je, kako navode, znatno iznad prosjeka, a novi podaci o izlaznosti po intervalima dodatno pojačavaju sumnje.
U međuvremenu je CIK pokrenuo postupak po službenoj dužnosti zbog sumnje na kršenje pravila izbornog procesa. Posljednjih dana članovi CIK-a iznosili su, kako navodi TI BiH, „skandalozne informacije o razmjerama izbornih manipulacija“, uključujući podatak da je otkriveno 1.660 birača koji su evidentirani kao glasači i potpisani, iako nemaju nijedan važeći lični dokument.
Još se očekuju rezultati grafoloških analiza koje bi mogle razjasniti da li je neko masovno potpisivao u ime birača koji uopće nisu izašli na izbore. TI BiH podsjeća da je ovakav obrazac prekrajanja izborne volje već dokazivan u brojnim sudskim postupcima iz ranijih izbornih ciklusa.
Iz ove organizacije naglašavaju da postupak još traje i da izborni rezultati nisu potvrđeni, uprkos, kako navode, plasiranju velikog broja netačnih informacija da je izborni proces završen i da je pobjednik proglašen. Zbog toga smatraju da CIK mora, uprkos političkim pritiscima, istražiti sve sumnje na nepravilnosti, bez obzira na činjenicu da posmatrači ili članovi biračkih odbora često nisu unosili primjedbe u zapisnike.
TI BiH podsjeća i da su ranije evidentirane pojave trgovine mjestima u biračkim odborima, te upozorava da se to nije suštinski promijenilo ni nakon izmjena zakona kojima su uvedeni nestranački predsjednici i zamjenici biračkih odbora. U brojnim sudskim predmetima, koje je TI BiH pratio, posmatrači su čak svjedočili da „nisu vidjeli ništa sporno“, iako je kasnije dokazano masovno dopisivanje glasova birača koji nisu glasali, pa čak i osoba koje su preminule prije izbora.
Kao primjer navode izbore u Srebrenici 2020. godine, gdje je pronađeno oko 20 posto krivotvorenih potpisa, iako je 91 član biračkog odbora dostavio izjavu da nije bilo nepravilnosti. Tada je CIK, između ostalog, utvrdio da su pojedine osobe glasale u ime birača koji nisu izašli na izbore i da su „imali žute stikere preko identifikacionih dokumenata“ s podacima osoba u čije ime su glasali.
Otkrivene nepravilnosti potaknule su građane da se obraćaju CIK-u s upitima da li je neko glasao u njihovo ime. TI BiH navodi da je CIK na nekoliko posljednjih sjednica odbijao takve zahtjeve za pristup informacijama, bez provođenja testa javnog interesa, uz obrazloženje da bi to zahtijevalo angažman većeg broja službenika.
Zaključno, TI BiH ističe da je dokazivanje izbornih manipulacija od izuzetnog javnog značaja te da u tom procesu mogu biti ključna i svjedočenja građana čiji je identitet, kako navode, zloupotrijebljen tokom izbornog procesa.
