Oko četvrtine duhanskih proizvoda koji se konzumiraju u Bosni i Hercegovini dolazi izvan legalnih tokova. Iza te statistike krije se mnogo više od priče o švercu cigareta. Riječ je o paralelnoj ekonomiji vrijednoj stotine miliona maraka godišnje, a novi podaci otkrivaju njenu stvarnu sliku. Međunarodna istraživačka kompanija IPSOS nedavno je sprovela istraživanje na nacionalno reprezentativnom uzorku odraslog stanovništva, pružajući precizan uvid u stanje tržišta duhana, duhanskih i bezdimnih proizvoda u Bosni i Hercegovini.
Studija, sprovedena između novembra 2025. i januara 2026. godine, obuhvatila je intervjue licem u lice uz korištenje CAPI tehnologije, a analitičari su analizirali i fotografije duhanskih proizvoda koje ispitanici koriste. Takav pristup omogućio je precizniju procjenu strukture tržišta, oslanjajući se i na vizuelnu potvrdu proizvoda.
Pad ilegalnog tržišta: Prvi vidljivi pomaci
Ono na šta istraživanje upućuje je to da je, nesumnjivo, struktura ilegalnog tržišta već duže vrijeme drugačija. Već nekoliko godina rezani duhan dominira ilegalnim tržištem, dok se fokus sa šverca cigareta postepeno smanjuje, a novi podaci dodatno potvrđuju pad ukupnog udjela ilegalnih duhanskih proizvoda.
Udio neoporezovanih duhanskih proizvoda u ukupnoj potrošnji smanjen je sa 33 posto u 2025. na 26 posto u 2026. godini. To znači da je u samo godini dana ilegalno tržište smanjeno za oko 21 posto, što predstavlja uočljiv pomak.
Takav trend analitičari povezuju s pojačanim aktivnostima institucija, intenzivnijim kontrolama tržišta i većim fokusom javnosti na problem ilegalne trgovine.
Ipak, činjenica je da više od četvrtine ukupne potrošnje duhanskih proizvoda i dalje dolazi iz nelegalnih izvora. Crno tržište, iako manje zastupljeno, i dalje je dovoljno prisutno da utiče na ekonomiju, javne finansije i tržišnu ravnotežu.
Ilegalne cigarete: Mali udio, ali stabilni kanali prodaje
U poređenju s ranijim godinama, ilegalne cigarete danas čine relativno mali dio tržišta - oko 3 posto od ukupne potrošnje cigareta u BiH, što je blagi pad u odnosu na 4 posto zabilježenih godinu ranije.
Na prvi pogled to može izgledati kao zanemariv udio, ali način na koji ove cigarete dolaze do potrošača pokazuje fleksibilnost mreža neformalne prodaje. Cigarete koje završavaju na ilegalnom tržištu najčešće su bez porezne markice ili nose markice drugih država, a među njima se često pojavljuju proizvodi sa Kosova.
Kanali distribucije pritom ostaju gotovo nepromijenjeni. Pijace su i dalje najčešće mjesto prodaje, dok se manji dio prometa odvija putem alternativnih kanala - individualne prodaje, neformalnih mreža ili preporuka među poznanicima.
Tokom pandemije aktivirala se i prodaja putem društvenih mreža i digitalnih platformi. Iako su ti kanali privukli određeni broj kupaca, istraživanje pokazuje da i dalje dominiraju tradicionalni oblici prodaje.
Rezani duhan: Žarište ilegalnog tržišta
Istovremeno, segment koji najjasnije pokazuje razmjere crnog tržišta duhana u Bosni i Hercegovini je rezani duhan, koji se u velikoj mjeri prodaje izvan legalnih tokova.
Prema nalazima istraživanja, čak 94% ukupne potrošnje rezanog duhana odnosi se na neoporezovani proizvod. Ovaj dio tržišta gotovo u potpunosti funkcioniše izvan legalnog sistema i svojevrsni je fenomen koji se rijetko viđa u drugim segmentima potrošačkih proizvoda.
Procjene pokazuju da je ukupna potrošnja ilegalnog rezanog duhana u 2026. godini iznosi oko 1.535 tona. Iako manje nego prethodnih godina (2025. godine procijenjena je na 2.062 tone, a 2024. na 2.019 tona), ove brojke i dalje ukazuju na ogromnu količinu proizvoda koji se prodaju izvan poreznog sistema.
Za bolju predstavu razmjera, kada bi se ova količina pretvorila u cigarete, riječ bi bila o stotinama miliona pojedinačnih cigareta koje nikada nisu prošle kroz poreski sistem.
Podaci pokazuju i da se količine postepeno vraćaju na nivoe iz ranijih godina, poput 2020. godine, kada je procjena iznosila oko 1.635 tona. To potvrđuje da tržište brzo reaguje na promjene cijena, poreza i dostupnosti proizvoda.
Koliko zapravo košta crno tržište duhana?
Iza statistike o tonama duhana i procentima tržišta krije se mnogo konkretniji problem, a to je gubitak javnih prihoda.
Procjenjuje se da Bosna i Hercegovina zbog crnog tržišta duhana i duhanskih proizvoda svake godine gubi oko 419 miliona konvertibilnih maraka prihoda od akciza i PDV-a. Ta brojka dobija stvarnu težinu tek kada se stavi u kontekst javnih finansija.
Izgubljeni iznos približno odgovara:
vrijednosti jedne nove dionice autoputa na Koridoru Vc
jednoj mjesečnoj isplati penzija za sve penzionere u Bosni i Hercegovini
potpunoj modernizaciji velikog kliničkog centra u zemlji
Drugim riječima, novac koji nestaje na crnom tržištu mogao bi finansirati projekte koji direktno utiču na kvalitet života građana.
Problem koji nadilazi granice jedne zemlje
Iako se često posmatra kao lokalni izazov, ilegalna trgovina duhanskim proizvodima zapravo je dio šire priče. Najnoviji izvještaj konsultantske kuće Oxford Economics pod nazivom "Ekonomska procjena pokretača ilegalne trgovine cigaretama u EU" pokazuje da je ovaj problem prisutan širom Evrope.
Prema ovom izvještaju, u 2024. godini u Evropskoj uniji konzumirano je čak 39,2 milijarde ilegalnih cigareta. To predstavlja oko 9,2 posto ukupnog tržišta cigareta u EU. Finansijske posljedice su ogromne. Države članice izgubile su približno 14,9 milijardi eura prihoda od akciza i PDV-a.
Analiza pokazuje i značajne razlike među državama. U nekim zemljama tržište ilegalnih cigareta je relativno malo. Naprimjer, u Rumuniji zauzima oko 5,9 posto, a u drugima zemljama daleko veći udio. U Francuskoj, naprimjer, bilježi čak 37,6 posto ilegalne potrošnje cigareta.
Razlozi za takve razlike prvenstveno leže u visini akcize, koja uzrokuje visoku cijenu i razlike u cijenama između država, ali i u efikasnosti kontrole granica i provođenja zakona.
Posebno je zanimljiv podatak da krivotvorene cigarete danas čine oko 39 posto svih ilegalnih cigareta u EU, a zbog sve težeg transportovanja cigareta preko granica EU kriminalne mreže sve češće premještaju proizvodnju unutar same Unije.
Između napretka i realnosti
Crno tržište duhana, sa svim svojim tokovima i složenim mrežama, govori da ekonomska realnost često nije crno-bijela. Iako ne vidimo svaki proizvod koji prolazi kroz paralelne kanale, njihov utjecaj oblikuje svakodnevicu, od ponašanja potrošača do načina na koje se kreiraju aktuelne politike i kontrole.
Ono što ostaje jasno jeste da promjene ne dolaze same od sebe. Potrebno je razumjeti mehanizme, pratiti trendove i djelovati promišljeno, jer svaka intervencija može imati dalekosežne posljedice.
U praksi, crno tržište, u svojoj preoblikovanoj verziji, i dalje ostaje jedan od najvećih ekonomskih izazova, ali i jedan od najvećih negativnih uticaja na javno zdravstvo. No, podaci dokazuju da je uz odgovarajući pristup, moguće postići održive rezultate i postepeno smanjiti prostor u kojem paralelna ekonomija opstaje.
