Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok broja umrlih, kako u svijetu, tako i kod nas, i sve je više mlađe populacije koja se bori sa ovim oboljenjima.
Iako je u zadnjih pet godina došlo do smanjenja broja umrlih, i dalje je jako visok postotak osoba koje obolijevaju.
Unazad 20 godina radilo se na prevenciji i adekvatnom tretmanu kardiovaskularnih bolesti i sigurno je da smo napravili određen napredak da se smanji trend rasta umiranja..
Prema riječima kardiologa faktori rizika koji dovode do kardiovaskularnih bolesti, kao što su povišen krvni pritisak, gojaznost, povišen šećer, povišena masnoća u krvi, pušenje, nedovoljna fizička aktivnost i dalje su pod nedovoljnom kontrolom.
"Visok krvni pritisak je tihi ubica koji i dalje nije adekvatno kontrolisan, odnosno ljudi se kasno javljaju i pokušavamo da skrenemo pažnju ljudima da visok krvni pritisak tretiraju adekvatno da ne bi došlo do komplikacija".
Istakao je da je prevencija jako bitna, te svi koji osjete bolove u grudima i brzo se zamaraju treba što prije da se jave kardiolozima.
"U posljednje vrijeme spustila se starosna granica što se tiče obolijevanja. Ranije su se sa kardiovaskularnim oboljenjima javljali ljudi u petoj, šestoj deceniji, sada nam se već javljaju u trećoj, četvrtoj deceniji upravo zbog faktora rizika".
Ove godine Svjetska federacija za srce obilježava Svjetski dan srca pod sloganom "Koristi srce, upoznaj srce".
"Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije, kardiovaskularne bolesti su trenutno odgovorne za 18,6 miliona smrti u svijetu godišnje, posebno smrti od srčanog i moždanog udara".
Ističe se da, prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije, više ljudi umre od kardiovaskularnih bolesti širom svijeta nego od bilo kog drugog uzroka, a u evropskom regionu uzrokuju više od polovine svih smrtnih slučajeva.
Navedeno je da su najvažniji faktori rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti, a koji su vezani za ponašanje pojedinca, nepravilna ishrana, fizička neaktivnost, upotreba duhana i štetna upotreba alkohola.
"Efekti tih faktora rizika u ponašanju mogu se pojaviti kod pojedinca kao povišen krvni pritisak, povišen nivo šećera u krvi, povišena masnoća u krvi i prekomjerna tjelesna težina i gojaznost.
Ovi posredni faktori rizika ukazuju na povećan rizik od razvoja srčanog udara, moždanog udara, zatajenja srca i drugih komplikacija".
Istaknuto je da su upotreba duhana i pasivno izlaganje duhanskom dimu među glavnim uzrocima kardiovaskularnih bolesti.
"Globalno, više od jedne od 10 kardiovaskularnih smrti uzrokovano je upotrebom duhana. Prestanak pušenja je pojedinačna najbolja mjera koja se može preduzeti da se unaprijedi zdravlje srca" istakli su kardiolozi.
