Srbija je jedina država učesnica Samita Ukrajina–Jugoistočna Evropa koja u srijedu nije stavila potpis na Kijevsku deklaraciju, dokument kojim se pruža podrška Ukrajini i poziva Rusija na okončanje rata.
Na sastanku održanom u Kijevu, predstavnici zemalja regiona usvojili su zajedničku deklaraciju kojom su izrazili spremnost da nastave političku, vojnu, finansijsku i sigurnosnu podršku Ukrajini, ali i da dodatno pojačaju pritisak na Moskvu. Dokument predviđa i nastavak saradnje u procesu obnove područja pogođenih ratom.
Deklaraciju su potpisali ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i lideri ili predstavnici Albanije, Grčke, Moldove, Rumunije, Hrvatske, Slovenije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Bugarske.
Među potpisnicima nije bila Srbija, koju je na samitu predstavljao predsjednik Aleksandar Vučić. Prema navodima RTS-a, Beograd je tako ostao jedina zemlja koja nije podržala zajednički dokument.
U tekstu deklaracije Rusija se optužuje za “nezakonitu, ničim izazvanu i neopravdanu agresiju” na Ukrajinu, uz poziv Moskvi da odmah prekine rat i povuče svoje vojne snage i opremu sa ukrajinskog teritorija.
Vučić je tokom boravka u Kijevu poručio da Srbija vodi politiku u skladu sa vlastitim interesima, navodeći da je njegova obaveza zaštita srpskih nacionalnih interesa.
- Meni je i svima ostalima od iznimne važnosti da ovdje govorimo o ovome i o tome kakvi su naši politički stavovi, a to radim kako bih zaštitio srpske nacionalne interese. Naravno, uvijek slušam sve moguće primjedbe koje dolaze iz cijelog svijeta. Tako funkcionira demokracija - rekao je Vučić, prenosi RTS.
Predsjednik Srbije istakao je da Beograd podržava principe Povelje Ujedinjenih nacija i teritorijalni integritet država, kao i humanitarnu pomoć i obnovu Ukrajine. Govorio je i o mogućnosti razvoja infrastrukturnih koridora koji bi povezali Srbiju, Ukrajinu, Moldovu, Armeniju, Azerbejdžan i Tursku.
Ipak, odluka Srbije da ne podrži zajedničku deklaraciju dodatno je privukla pažnju zbog složenog odnosa Beograda prema ratu u Ukrajini, gdje se istovremeno naglašava podrška teritorijalnom integritetu Ukrajine, ali se zadržavaju bliske političke i historijske veze s Moskvom.
