Švedska bi mogla uskoro ozbiljnije preispitati svoju monetarnu politiku i potencijalno pristupiti eurozoni, nakon što je Bugarska početkom 2025. godine postala posljednja članica EU koja je uvela euro. Ova tema ponovno je ušla u fokus političkih i ekonomskih diskusija u Stockholmu, a najave švedske ministrice finansija sugeriraju da vlasti planiraju formalnu analizu prednosti i rizika prelaska s krune na zajedničku evropsku valutu.
Iako je švedski referendum iz 2003. godine odbacio uvođenje eura, ekonomske i geopolitičke promjene u posljednjih nekoliko godina ponovo stavljaju ovu temu na dnevni red. Slabija vrijednost krune u odnosu na euro, rastuće regionalne integracije u eurozoni i pritisci globalnog tržišta motivišu političare i stručnjake da razmotre sve potencijalne implikacije takvog poteza.
Politički i proceduralni izazovi
Čak i ako Švedska odluči krenuti putem eurozone, prelazak neće biti brz. Stručnjaci naglašavaju da bi proces zahtijevao niz formalnih koraka: politički konsenzus unutar vlade i parlamenta, moguće novo izjašnjavanje građana putem referenduma, kao i ispunjavanje tehničkih i ekonomskih kriterija predviđenih Maastrichtskim ugovorom. Sve to sugerira da bi prelazak mogao trajati nekoliko godina, čak i u slučaju da vlada odluči krenuti tim putem bez odlaganja.
Analitičari upozoravaju da odluka o uvođenju eura nosi brojne političke i društvene implikacije. S jedne strane, integracija u eurozonu mogla bi donijeti stabilnost i veći utjecaj u evropskim ekonomskim tijelima, dok bi s druge strane izazvala ozbiljne debate među građanima i političkim strankama koje i dalje snažno podržavaju švedsku nacionalnu valutu.
Švedska u kontekstu EU
Trenutno, osim Švedske, euro u EU ne koriste Danska, Mađarska, Poljska, Rumunija i Češka. Bugarska je najnoviji član eurozone, dok druge zemlje ili nemaju definisan rok za prelazak ili, poput Danske, imaju trajno izuzeće od obaveze uvođenja eura. Analitičari ističu da švedsko razmatranje nije signal neposrednog ulaska u eurozonu, već pokazatelj da članice EU ponovno preispituju svoju monetarnu strategiju u kontekstu promjena unutar bloka.
Ekonomija i valuta pod povećalom
Ekonomski faktori ključni su za ponovno otvaranje debate. Slabija švedska kruna u odnosu na euro posljednjih godina utjecala je na cijene uvozne robe i na inflaciju, a sve to dodatno pojačava interes za moguće prednosti stabilnije zajedničke valute. S druge strane, postoje i strahovi od gubitka monetarne suverenosti i fleksibilnosti u vođenju domaće ekonomske politike, što bi moglo izazvati političke trzavice.
Signal, a ne odluka
Premda je teško govoriti o rokovima, jasno je da Švedska ponovo otvara važnu raspravu o svojoj budućoj ulozi u eurozoni. Iako prelazak na euro nije neizbježan ni neposredan, sama činjenica da se pokreću ozbiljne analize i evaluacije pokazuje promjene u dinamici unutar Evropske unije. Stručnjaci smatraju da bi eurozona u narednim godinama mogla doživjeti daljnje širenje, ali tempo i način tog proširenja zavisit će od političkih i ekonomskih odluka ključnih članica poput Švedske.
