Svijet je zakoračio u opasnu fazu "globalnog vodnog bankrota" koja već pogađa milijarde ljudi i prijeti destabilizacijom društava, upozorava se u novom izvještaju Ujedinjenih nacija. Prekomjerna potrošnja, zagađenje i klimatska kriza doveli su mnoge vodne sisteme do tačke s koje nema povratka, a posljedice se već osjećaju kroz nestašice, sukobe i masovne migracije.
Glavni autor izvještaja, profesor Kaveh Madani, istakao je da mnoga društva decenijama koriste vodu brže nego što se ona može prirodno obnoviti. Rijeke, tlo i vodonosnici iscrpljuju se, dok se dugoročne rezerve u močvarama i podzemnim slojevima trajno uništavaju.
"Mnogi kritični vodovodni sistemi su već bankrotirali, a niko ne zna kada bi se cijeli sistem mogao urušiti", upozorio je Madani.
Prema izvještaju, čak 75 posto svjetske populacije živi u zemljama koje su klasifikovane kao vodno nesigurne ili kritično vodno nesigurne. Oko dvije milijarde ljudi živi na područjima gdje tlo tone zbog prekomjerne eksploatacije podzemnih voda, što je vidljivo u gradovima poput Mexico Cityja, Džakarte i Teherana. Samo u Iranu, grad Rafsanjan tone i do 30 centimetara godišnje.
Klimatska kriza dodatno pogoršava stanje topljenjem glečera, koji predstavljaju ključne prirodne rezervoare vode. Velike rijeke, poput Colorada u SAD-u i sistema Murray-Darling u Australiji, sve češće ne uspijevaju da dopru do mora, dok se polovina najvećih svjetskih jezera smanjila od početka 1990-ih.
Poljoprivreda, koja troši oko 70 posto svjetskih zaliha slatke vode, nalazi se u središtu krize. Više od polovine globalne hrane proizvodi se u područjima gdje su vodni resursi u opadanju ili nestabilni.
Gradovi širom svijeta, uključujući Cape Town, Sao Paulo i Chennai, već su se suočili sa scenarijima "nultog dana", kada su rezerve pitke vode bile gotovo iscrpljene.
"Nestašica vode u Indiji ili Pakistanu ne pogađa samo lokalno stanovništvo, već utječe i na globalno tržište hrane", naglasio je Madani.
Izvještaj UN-a poziva na temeljno "resetiranje" načina na koji se voda koristi i štiti, od smanjenja prava na povlačenje vode, do transformacije poljoprivrede i industrije kroz efikasnije navodnjavanje i manje rasipne sisteme. Poseban naglasak stavljen je na podršku zajednicama čiji će se način života neminovno morati mijenjati.
Podsekretarica UN-a Tshilidzi Marwala upozorila je da vodni bankrot postaje snažan pokretač krhkosti, raseljavanja i sukoba.
"Pravedno upravljanje vodom ključno je za očuvanje mira, stabilnosti i društvene kohezije", poručila je.
