Prijelaz na čistu energiju ovisi o bakru, no veliki rudarski projekt u Mongoliji ukazuje na problematičnu budućnost u vezi tog metalametala
Prijelaz na čistu energiju ovisi o bakru, no veliki rudarski projekt u Mongoliji ukazuje na problematičnu budućnost u vezi tog metalametala
Prijelaz na čistu energiju ovisi o bakru, no veliki rudarski projekt u Mongoliji ukazuje na problematičnu budućnost u vezi tog metalametala
Jutarnji list login MONGOLSKI POUČAK Svijetu prijeti nestašica metala budućnosti: ‘Vratili smo se unazad, bez toga svi naši planovi su fantazija‘ Prijelaz na čistu energiju ovisi o bakru, no veliki rudarski projekt u Mongoliji ukazuje na problematičnu budućnost u vezi tog metala Piše:T.Š.Objavljeno: 06. svibanj 2023. 10:38 <p>Rudnik bakra Oyu Tolgoi</p>
Rudnik bakra Oyu Tolgoi
Byambasuren Byamba-ochir/AFP Facebook Twitter Messenger E-mail Viber WhatsApp OGLAS
Rukovoditelji britansko-australske kompanije Rio Tinto Grupa i mongolski dužnosnici okupili su se ranije ove godine kilometar ispod smrznutog tla pustinje Gobi kako bi otvorili jedan od rudom najbogatijih svjetskih podzemnih rudnika bakra. Rudnik Oyu Tolgoi u južnoj Mongoliji, smješten sjeverno od kineske granice, ključan je za napore Rio Tinta da prevaziđe svoju ovisnost o željeznoj rudi i proširi proizvodnju bakra, metala koji podupire prijelaz na čistu energiju.
To je također golemo nalazište čije korporativne, političke i tehničke konzekvencije ukazuju na problematičnu budućnost kada je ovaj crveni metal u pitanju. Kako potražnja za bakrom raste, sve je vjerojatnije da će ponuda ovog metala dolaziti iz rudnika sličnih ovom u sušnoj mongolskoj stepi - skupih, tehnički složenih, izdvojenih od tradicionalnih oblika poslovanja s bakrom, koji rade pod nadzorom vlada koje ljubomorno čuvaju svoje prirodne resurse.
"Velika je kriza", kaže Doug Kirwin, jedan od prvih geologa koji je radio na ovom nalazištu, koje je na kraju postalo Oyu Tolgoi ili Tirkizno brdo, nazvano po stijenama boje oksidiranog bakra na tom području, kako prenosi Bloomberg. "Ne postoji način da u idućih 10 godina osiguramo količinu bakra koja bi potaknula energetsku tranziciju i nultu emisiju ugljika. To se neće dogoditi", ističe Kirwin, sada neovisni geolog konzultant. "Jednostavno nema dovoljno nalazišta bakra koja se pronalaze ili razvijaju", dodaje.
Analitičari konzultantske tvrtke Wood Mackenzie procjenjuju da će za ‘zeleniji‘ svijet nedostajati oko šest milijuna tona bakra do idućeg desetljeća, što znači da 12 novih rudnika poput Oyu Tolgoi mora biti u funkciji unutar tog razdoblja. Trenutačno nisu - nema dovoljno novih rudnika, a još manje dovoljno velikih. Rezultat je jaz u omjeru ponude i potražnje. U Bloombergu procjenjuju da će potražnja za rafiniranim bakrom porasti za 53 posto do 2040. godine, ali će se ponuda rudnika popeti za tek 16 posto.
OGLAS
Rudnici sve dublji, sve stariji i sve niže kvalitete Najveći svjetske rudarske tvrtke ipak ne sjede prekriženih ruku. Nakon više od desetljeća ‘tjeskobe‘ do koje je došlo nakon procvata potražnje predvođene Kinom u 2000-ima, posao je ponovno živnuo. Prijetnja nestašice bakra potaknula je švicarsku multinacionalnu rudarsku kompaniju Glencore Plc da krene u preuzimanje Teck Resources Ltd, dugo priželjkivanu bakrenu metu, te na rekordnu ponudu najveće tvrtke za rudarenje zlata Newmont Corp za australskog partnera Newcrest Mining Ltd - to je posao koji osigurava zlatne poruke, ali i bakar njegovom proizvodnom profilu. BHP Group Ltd upravo je dovršila preuzimanje proizvođača bakra Oz Minerals, što je najveći posao te kompanije u više od desetljeća.
image Rudnik bakra Oyu Tolgoi
Mark Ralston/AFP No, ništa od toga, čak i ako poslovanje bude uspješno, neće promijeniti ukupnu globalnu ravnotežu. Izgradnja rudnika, za razliku od njihove kupnje, još uvijek je previše mukotrpan posao. Cijene nisu dovoljno velike da pokriju rastuće troškove, a rizika ima u izobilju. Primjer je Oyu Tolgoi, čija je izgradnja uključivala i stvaranje 200 kilometara dugog labirinta betonskih tunela u otvorenom kopu, ali i ceste, zračnu luku, opskrbu električnom energijom i vodnu infrastrukturu. Da se ne govori o najvećoj kantini u Mongoliji za oko 20.000 radnika - i, kako se nadaju u Mongoliji, eventualnom elektranom.
Još više zabrinjava, iako su se istraživanja u posljednje vrijeme intenzivirala, što potrošnja daleko zaostaje za potrebama. Ono što se i proizvede manje su količine od željenih, postotak metala u rudi je manji, pa je potrebno više truda i otpada da se postignu iste razine proizvodnje. Posljednje nepovoljno otkriće dogodilo se prije otprilike deset godina - bila je to operacija u rudniku Kamoa-Kakula u Demokratskoj Republici Kongo, u vlasništvu Ivanhoe Minesa poduzetnika Roberta Friedlanda.
"Rudnici su sve stariji, sve dublji i sve niže kvalitete (rude)", kaže David Radclyffe, direktor Global Mining Researcha, tvrtke koja se bavi istraživanjem ruda i rudarskog tržišta. "Onda ste imali dodatne komplikacije zbog potrebe da se uskladite s promjenama u pogledu zahtjeva vezanih za okoliš. I politički rizik povrh toga", navodi on.
Skepticizam geologa Kirwina ima korijen u velikom iskustvu. Upravo je njegov tim prije više od dva desetljeća otkrio mega-naslagu koja je naposljetku namamila Rio Tinto u Mongoliju. U potrazi za bakrom u korist Friedlanda, on je stigao u Ulaanbaatar - glavni grad Mongolije - 1996. godine, nakon slučajnog susreta u Kini s mongolskim geologom. Mongolija je jedva izašla iz svoje komunističke prošlosti kao sovjetska satelitska država. Bio je to, kao što mu je obećano, raj za geologe, koji je nudio primamljive izglede - uključujući i Oyu Tolgoi na jugu, gdje su prvi primjerci bakra prvi put uočeni sredinom 80-ih.
Problemi za Rio Tinto Magma Copper, koju je kasnije kupio rudarski div BHP, počela je istraživati pustinju Gobi sredinom 90-ih. Kad je rudarska tvrtka odlučila promijeniti fokus, Kirwin je bio tu da osigura licencu za istraživanje za Oyu Tolgoi. Djelovao je brzo i bušenje je ubrzo dovelo do jednog od najvećih svjetskih otkrića nalazišta visokokvalitetnog bakra.
