Državljanin Bosne i Hercegovine Selver Hrustić, koji se trenutno nalazi u ukrajinskom zatvoru nakon zarobljavanja na ratištu, izjavio je da se ruskoj vojsci pridružio u nadi da će mu to pomoći da prevaziđe pravne probleme koje je imao u Njemačkoj i BiH.
„Ja sam već ranije mislio pridružiti se armiji. Dok sam bio u azilu (u Njemačkoj). Jer, proces azila nije se završavao i nisam se mislio pridružiti, tako da… nešto zbog borbe, nego što bih mogao da se izborim za svoje pravo“, rekao je Hrustić za Detektor.
Njegov slučaj dospio je u javnost 17. januara, kada je ukrajinski portal United24 Media objavio njegovu ispovijest u kojoj je naveo da se ruskoj vojsci pridružio u septembru 2025. godine. On je prvi javno poznati državljanin BiH koji se nalazi u zarobljeništvu u Ukrajini nakon učešća u ruskim vojnim redovima.
Hrustić je ispričao da je još 2022. godine boravio u Moskvi i pokušavao stupiti u kontakt s grupom poznatom kao „Kosovski front“, koja je ranije dovođena u vezu s regrutacijom boraca s Balkana.
„Nešto sam malo kontaktirao, no oni nisu bili zainteresovani. Tako Bosanac, musliman, nešto. Već su imali lošu reputaciju na medijima“, objasnio je.
Kasnije je, kako navodi, stupio u kontakt s Dejanom Berićem, jednim od poznatijih srpskih boraca u ruskim redovima.
„Njegova videa sam gledao, i kada sam bio u azilu u Njemačkoj kontaktirao sam ga. Već tada. Pošto sam vidio da se azil ne želi završiti. Tako sam njega kontaktirao. 2023. on je rekao da je bolje da ne dolazim. Pošto su još uvijek informacije o Rusiji u vezi mene bile tako loše. Kada sam bio u Moskvi 2022., FSB je oficijelno mislio da ja radim za NATO. Pošto je moja služba evropska, oni su mislili da sam došao tu da nešto uradim za njih“, rekao je Hrustić.
Govoreći o Beriću, Hrustić ga opisuje kao osobu koja nije davala nerealna obećanja.
„On je govorio: ‘Sve ide po zakonu, kako odredi Ministarstvo odbrane’, on ne može tu ništa uraditi, on može pomoći koliko može i to je to. Nije ništa obećavao specijalno“, rekao je.
Dodao je i da ga je Berić upozoravao na ozbiljnost rata.
„I posljednjih nekoliko mjeseci posebno je upozoravao da je rat izuzetno opasan“, rekao je.
Hrustić je detaljno opisao svoj dolazak u Rusiju i proceduru pristupanja vojsci.
„Tu sam rekao policiji, već sam znao kako ide proces, tu kažeš policiji na aerodromu da se želiš pridružiti armiji“, ispričao je, dodajući da je potom prolazio administrativne procedure.
„Treba snils (lični) nomer, treba ne znam šta, bankovni račun, treba prevesti pasoš i tako neki dokumenti. I to traje dva do tri dana. U mene je bilo tri dana“, rekao je.
Opisao je i potpisivanje ugovora i početak vojne službe.
„I isti dan idemo van Moskve u avangard. To je kao vojna škola za djecu. Nešto tako. Tu boravimo, gdje FSB (ruska služba) provjerava dokumente. Možeš malo trenirat’ sa… vojni trening ako želiš“, rekao je, dodajući:
„I ti si od tada vojnik.“
Uprkos očekivanjima, njegovo iskustvo na frontu bilo je izrazito negativno. Borio se u blizini Kupjansk-Uzlovija, gdje je na kraju zarobljen.
„Na početku svi misle da je to dobro i da nije teško, no kada krenu na front, situacija se brzo mijenja. 90 posto ljudi želi da se vrati. To nije to“, rekao je.
Kritikovao je odnos ruskih oficira prema dobrovoljcima.
„Vojnike po kontraktu može se reći da oni izdvajaju od profesionalne armije. I uopšte ne smatraju kao da su to njihovi ljudi“, rekao je.
O uslovima na ratištu govorio je izuzetno oštro.
„Šalju ljude u smrt i uopšte nemaju saosjećanja s tim. Drugo, uvijek idu po istoj logici. Nikada ne mijenjaju plan. Nas šalju uvijek po istoj maršruti gdje nas dronovi uvijek na istom mjestu ubijaju. I tako ide tri mjeseca, znaš. I oni nikada ne žele da promijene plan“, rekao je.
Govorio je i o nedostatku osnovnih resursa.
„Pitke čak nedovoljno. Sa hranom je uredu sve. S vodom je uvijek problem. Industrijska voda za pranje, za kupanje uopšte ne postoji na frontu. Snalazi se kako znaš“, dodao je.
Na pitanje o mogućem povratku u Rusiju, Hrustić je odgovorio jasno:
„Ne.“
U Bosni i Hercegovini njegov slučaj već je izazvao reakcije institucija. Tužilaštvo BiH naložilo je SIPA-i provjere navoda o njegovom učešću u ratu, dok je ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković izjavio da su informacije iz Ukrajine ograničene te najavio razgovor s njegovim ocem Fahrudinom Hrustićem.
Prema podacima ukrajinskog Centra za ratne zarobljenike, oko 200 osoba s Balkana trenutno se bori na ruskoj strani, dok Hrustić tvrdi da su među njima najbrojniji dobrovoljci iz Srbije, a zatim iz BiH.
