Odsustvo tenkova na paradi 9. maja, masovni prekidi interneta i rastuća moć tajnih službi ukazuju na to da je Kremlj sve više fokusiran na Putinov opstanak, dok ekonomija i javna podrška režimu slabe.
Po prvi put u 18 godina, ruska parada povodom Dana pobjede održat će se bez tenkova. Na Crvenom trgu neće biti nosača raketa niti oklopnih kolona. Neke regije Rusije su potpuno otkazale parade. Stanovnici Moskve upozoreni su da ne očekuju mobilni internet na dan parade ili večer prije. Rusko Ministarstvo odbrane proglasilo je jednostrano primirje za 8. i 9. maj, upozoravajući da će nakon svakog ukrajinskog napada uslijediti "masovni odmazdni raketni napad na centar Kijeva". Rusko Ministarstvo vanjskih poslova također je savjetovalo stranim ambasadama u glavnom gradu Ukrajine da razmotre evakuaciju svog osoblja.
Zvanično objašnjenje za nedostatak oružja na paradi povezano je s prijetnjom ukrajinskih FPV dronova. Ova prijetnja je stvarna i predstavlja poniženje za Kremlj: centar ruske prijestolnice više se ne može braniti vozilima koja koštaju samo nekoliko hiljada dolara, a napravljena su od šperploče i elektronike. Ali parada nije uzrok krize. To je simptom tiše reorganizacije unutar režima, gdje se moć prebacuje s tehnokrata koji vode ekonomiju na ljude koji garantuju ličnu sigurnost Vladimira Putina.
Često korišteni termin u engleskom jeziku, "siloviki", preširok je da bi opisao ovaj razvoj događaja. Frakcija koja stiče uticaj je uža: FSB, ruska služba za unutrašnju sigurnost i obavještajne poslove, i FSO, savezna služba odbrane koja funkcioniše kao Putinova pretorijanska garda. Njihov uticaj se u protekloj godini proširio više nego u bilo koje drugo vrijeme od početka 2000-ih.
Ove godine, FSB je ponovo preuzeo kontrolu nad svojim zatvorskim sistemom. Sedam zatvora, uključujući Lefortovo u Moskvi, vraćeno je pod njihovu upravu, a planirana je izgradnja novog kompleksa kapaciteta 4.000 mjesta u blizini glavnog grada. Ruska Duma je također dala FSB-u ovlaštenje da naredi, ne samo zatraži, prekid mobilnih internet usluga bez potrebe za navođenjem razloga. U praksi, naredbe za blokiranje mreža u centru Moskve sada dolaze direktno od FSB-a.
Ista agencija je počela prisiljavati velike banke da instaliraju opremu za nadzor koju kontroliše, a institucije koje odbijaju da se pridržavaju pravila isključene su sa liste aplikacija kojima je dozvoljen rad tokom prekida u mreži. Riječ je o bankarskim pravilima sastavljenim bez učešća Centralne banke. Procjene finansijske industrije ukazuju na to da prekidi interneta samo u Moskvi koštaju oko 10 milijardi rubalja dnevno, što je oko 98 miliona funti.
Ministri ekonomije su proveli posljednje dvije godine tvrdeći, sve slabijim glasovima, da ovo šteti ruskoj ekonomiji. Ali gube svaku bitku. Prekidi mobilnog interneta pričaju istu priču u malom. Njihova regionalna distribucija ne prati liniju fronta u Ukrajini; prati Putinove pokrete i zone isključenja koje FSO stvara oko njega. Zaštita od dronova služi kao zvanično opravdanje, ali pravi motiv je stalno širenje sigurnosnog perimetra oko jednog ljudskog tijela.
Kada ruski građani u utorak ujutro izgube pristup mobilnom internetu samo zato što je predsjednik na putu, plaćaju dnevnu cijenu sigurnosne logike koju niti vide niti mogu dovesti u pitanje.
Sve ovo bi bilo manje važno kada bi Putin zadržao svoju nekadašnju popularnost. Ali to više nije slučaj, barem ne na nivou na kojem je nekada bio. Institut za istraživanje javnog mnjenja Levada zabilježio je podršku predsjedniku na najnižem nivou od početka potpune invazije na Ukrajinu 2022. godine. VTsIOM, državni institut za istraživanje javnog mnjenja koji obično odražava narativ Kremlja, također je izvijestio o sedam uzastopnih sedmica pada podrške. Rejtinzi vlade i Dume su na ratnom minimumu.
Istina je da Putinove brojke ostaju mnogo veće od brojki većine zapadnih lidera, ali činjenica da one padaju trebala bi zabrinuti Kremlj. Tradicionalni odgovori režima na pad podrške - socijalni transferi, simbolične televizijske pobjede, hapšenja zbog korupcije, inauguracije autoputeva od strane nasmijanih guvernera ili retorički napadi na Zapad - gube svoj učinak.
Bruto domaći proizvod se smanjio u prvom kvartalu godine. Inflacija ostaje visoka. Ratni front ne nudi propagandne pobjede, dok državna propaganda, kao i drugdje, s vremenom daje sve slabije rezultate.
Anksioznost, pojačana prekidima interneta, odražava se i na bankarsku štednju. Rusi su povukli oko 800 milijardi rubalja iz banaka između marta i sredine aprila. To je i dalje manje od 1,5 posto od ukupno 67 biliona rubalja depozita domaćinstava u ruskom bankarskom sistemu, ali tempo povlačenja se povećava.
Novac koji odlazi iz banaka slabi finansijsku bazu koju Ministarstvo finansija koristi za prodaju državnih obveznica i gura više ekonomske aktivnosti ka neformalnim i neoporezovanim plaćanjima. Ako se povlačenja ubrzaju, banke će biti prisiljene ponuditi više kamatne stope kako bi zadržale deponente, što će dodatno ograničiti kreditiranje.
Povećanje prihoda od nafte nakon rata s Iranom samo djelimično kompenzira ovo, jer taj novac uglavnom ide u savezni budžet, dok gubitak depozita i poreskih prihoda utiče na širu fiskalnu bazu. Brojke su i dalje prihvatljive, ali trend ide samo u jednom smjeru.
U normalnom političkom sistemu, kombinacija opadajuće podrške, umorne ekonomije i nedostatka političkih pobjeda gurnula bi rukovodstvo ka kompromisu. U Putinovom sistemu, moglo bi se dogoditi suprotno.
Proširena vojna faza mogla bi se smatrati najjeftinijim instrumentom za obnavljanje narativa nacionalne mobilizacije, opravdavanje daljnjeg pooštravanja domaće kontrole i preusmjeravanje javnog bijesa prema vanjskom neprijatelju.
S druge strane, Ukrajina, osjetivši slabost Kremlja, mogla bi intenzivirati napade dronovima i ciljane atentate, što bi izazvalo novu sigurnosnu paniku u Rusiji i dalo još više moći FSO-u i FSB-u. Bez diplomatskog proboja između Putina i Donalda Trumpa, čini se da ovaj ciklus ide samo u jednom smjeru.
U praksi, ovo ne znači veliku stratešku ofanzivu - Rusija trenutno nema ni ljudstvo ni opremu za takvu operaciju - već proširenje onoga što se vidjelo od prošle jeseni: intenzivniji raketni i napadi dronovima na ukrajinsku energetsku i logističku infrastrukturu, novi val mobilizacije pod drugim imenom, veće vojne dažbine i stroži sigurnosni režim u pograničnim regijama.
Očekuje se da će subotnja parada biti kratka, defanzivna i održana u okviru samoproglašenog primirja za koje je Kremlj upozorio da će ga prekršiti ako bude isprovociran. To je indikativna slika ruskog režima u njegovom trenutnom stanju: manje zainteresiran za projektovanje moći, a više fokusiran na zaštitu čovjeka koji je personificira, sve spremniji da plati bilo koju cijenu za tu svrhu.
