Prošlo je više od mjesec dana od teške tramvajske nesreće koja se dogodila 12. februara na jednoj od najprometnijih raskrsnica u Sarajevu, kod zgrade Američke ambasade. Iako je incident izazvao ogromnu pažnju javnosti i otvorio brojna pitanja o sigurnosti gradskog saobraćaja, ključne činjenice o uzrocima nesreće i dalje nisu do kraja razjašnjene.
Neposredno nakon nesreće u javnosti se pojavio videozapis koji prikazuje tramvaj kako velikom brzinom ulazi u raskrsnicu, nakon čega dolazi do iskliznuća sa šina. Upravo taj snimak postao je jedna od glavnih indicija da bi uzrok nesreće mogla biti prevelika brzina.
Zbog toga se u istrazi mora utvrditi presudna činjenica – koliko se brzo tramvaj kretao neposredno prije nesreće i ko je odgovoran za takvu brzinu.
Vozač negira odgovornost
Vozač tramvaja Adnan Kasapović, zaposlenik kantonalnog javnog preduzeća GRAS, za sada je jedina osoba koja ima status osumnjičenog u ovom slučaju. Međutim, Kasapović odbacuje tvrdnje da je prebrza vožnja bila rezultat njegove kontrole nad vozilom.
Prema njegovim riječima, tramvaj je ubrzao sam od sebe, navodno zbog tehničkog kvara.
Ovakvu mogućnost spominju i pojedine njegove kolege iz GRAS-a. Nekoliko vozača tvrdi da su i sami ranije imali slična iskustva s istim tipom tramvaja, gdje je tokom vožnje dolazilo do iznenadnog ubrzanja.
Kao uzrok navode tehnički problem koji među vozačima nazivaju “zalijepljena vožnja”, kvar koji se navodno može pojaviti tokom same vožnje. Ipak, do danas javnosti nije jasno objašnjeno o kakvom je tačno mehaničkom problemu riječ niti kako se on može dogoditi.
Tramvaj kojim je upravljao Kasapović pripada modelu Tatra T2, vozilu čehoslovačkog proizvođača ČKD, proizvedenom davne 1977. godine.
Brzina od 39 kilometara na sat?
Dodatnu polemiku izazvala je izjava predsjednika Sindikata GRAS-a Amira Muminovića, koji je u televizijskom gostovanju naveo da je prema evidenciji saobraćajnog centra zabilježeno da je tramvaj prilikom ulaska u raskrsnicu vozio brzinom od 39 kilometara na sat.
Ova informacija izazvala je ozbiljne sumnje među stručnjacima za saobraćaj, jer pojedini vještaci upozoravaju da je na takvim raskrsnicama dozvoljena brzina za tramvaje svega 10 kilometara na sat.
Razlika između dozvoljene i navodno zabilježene brzine tako otvara pitanje – da li je riječ o ljudskoj grešci ili tehničkom kvaru.
Vožnja u “leru” od Željezničke stanice
Vozačica tramvaja Sanela Ostojić pojasnila je da vozači na dionici između Željezničke stanice i raskrsnice kod Ambasade SAD-a obično voze veoma oprezno.
Kako je navela, ta dionica duga je oko 350 metara i na njoj se tramvaji uglavnom kreću bez ubrzavanja.
“Kada krenemo od Željezničke stanice, vozimo u ‘leru’. Tramvaj se blago spušta jer su na toj trasi kontakteri i sekcioneri. Tako vozimo sve do semafora”, objasnila je.
Upravo zbog toga dodatno zbunjuje mogućnost da je tramvaj u raskrsnicu ušao gotovo četiri puta brže od dozvoljenog.
Ključni dokaz mogao bi biti tahograf
Odgovor na pitanje stvarne brzine tramvaja mogao bi dati tahograf – uređaj koji bilježi brzinu kretanja i pređeni put vozila.
Takav uređaj bio je standardna oprema u tramvajima proizvođača ČKD, uključujući i modele koji su godinama saobraćali u Sarajevu. Tahograf se nalazi u vozačkoj kabini i pomoću posebne trake zapisuje podatke o brzini i kretanju vozila.
Međutim, riječ je o mehaničkom uređaju, što znači da je teorijski moguće manipulirati njegovim radom. Jedan od načina je blokiranje igle koja zapisuje podatke, čime bi se na traci stalno prikazivala nulta brzina.
Takve manipulacije, iako moguće, obično mogu otkriti stručnjaci prilikom pregleda uređaja.
Pitanje održavanja
Dodatnu dilemu predstavlja i pitanje održavanja tahografa u GRAS-u. U uređenim saobraćajnim sistemima vozila ne mogu biti uključena u saobraćaj ako ovaj uređaj nije potpuno ispravan.
Savremeni tramvaji koriste digitalne tahografe koji bilježe znatno više podataka, uključujući precizne informacije o brzini, ubrzanju i vremenu vožnje. Međutim, stariji modeli tramvaja koriste mehaničke uređaje čija pouzdanost zavisi od redovnog servisiranja.
Tužilaštvo bez odgovora
Na pitanje da li je tahograf iz tramvaja uključenog u nesreću pronađen, izuzet i poslan na vještačenje, iz Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu zasad nisu željeli davati konkretne informacije.
Iz Tužilaštva navode da u ovoj fazi istrage nisu u mogućnosti odgovarati na takva pitanja zbog zakonom propisane zaštite krivičnog postupka.
Ipak, potvrđeno je da je do sada prikupljena obimna dokumentacija, saslušan veliki broj svjedoka te obavljena određena sudsko-medicinska vještačenja. Također su pribavljeni relevantni dokumenti iz GRAS-a i Ministarstva saobraćaja Kantona Sarajevo.
Predmeti i dokumentacija značajni za istragu prikupljeni su na osnovu naredbi nadležnog suda i bit će korišteni u postupcima vještačenja koji su trenutno u fazi pripreme.
U Tužilaštvu ističu da se istovremeno provode i druge istražne radnje te da je ovaj predmet označen kao apsolutni prioritet.
Dok istraga traje, jedno pitanje i dalje ostaje u središtu javnosti – da li će tehnički podaci iz tramvaja konačno otkriti da li je riječ o ljudskoj grešci ili o ozbiljnom tehničkom propustu u sistemu javnog prijevoza Sarajeva.
