Izaslanik Evropske unije za dijalog između Kosova i Srbije, Peter Sørensen, godinama je učestvovao u neformalnim, povjerljivim susretima predstavnika Prištine i Beograda koji su se održavali u Švicarskoj, daleko od očiju javnosti i dnevne politike.
Prema dobro obaviještenim izvorima, nakon jedne od večera visoki kosovski političar i jedan srbijanski zvaničnik zajedno su prošetali starim gradom Solothurn do hotela u kojem su bili smješteni. Ta, naizgled bezazlena scena, desila se na kraju višesatnih razgovora koji su vođeni u atmosferi kakva se rijetko viđa u javnim nastupima zvaničnika s obje strane.
Dok u Prištini i Beogradu u javnom prostoru dominira oštra, često zapaljiva retorika, a politički poeni se osvajaju tvrdim stavovima i nacionalnim narativima, u malom švicarskom gradu vođeni su razgovori koji su iznenadili čak i one koji decenijama prate kosovsko-srpski konflikt. Ton je bio neformalan, otvoren i lišen teatralnosti koja obično prati službene pregovore.
Švicarska država je, kako je sada potvrđeno, godinama sistematski organizirala ovakve neformalne sastanke između Kosova i Srbije. Iako su postojale sporadične informacije o susretima u Solothurnu još od 2022. godine, tek sada postaje jasno da su im redovno prisustvovali najviši politički akteri.
Među učesnicima su bili zamjenik premijera Kosova i glavni pregovarač s Beogradom Besnik Bislimi, kao i ministar vanjskih poslova Srbije i bivši ambasador u Sjedinjenim Američkim Državama Marko Đurić. Njihovo prisustvo ukazuje da se nije radilo o neobaveznim susretima, već o ozbiljnom političkom kanalu paralelnom zvaničnom dijalogu.
Održavanje ovih sastanaka potvrdilo je i švicarsko Ministarstvo vanjskih poslova. Prema riječima Rolanda Salvisberga, visokog zvaničnika Ministarstva, susreti su se održavali dva do tri puta godišnje.
„Cilj ovih razgovora od početka je bio da se omogući direktna i iskrena razmjena stavova između ključnih političkih aktera sa obje strane“, naveo je Salvisberg, dodajući da Švicarska nikada nije imala ambiciju da nameće rješenja.
Svaka strana, kako je pojasnio, samostalno odlučuje koga će poslati na sastanke, dok je uloga domaćina isključivo da obezbijedi prostor, diskreciju i kontinuitet dijaloga.
U ovim razgovorima učestvovao je i evropski izaslanik za dijalog između Kosova i Srbije, Peter Sørensen, što dodatno potvrđuje političku težinu susreta. Iz Berna naglašavaju da se ovi razgovori ne odvijaju umjesto procesa koji vodi Evropska unija, već služe kao njegov tihi, ali važan dodatak.
Razgovori su od samog početka zamišljeni kao povjerljiv proces. Solothurn, mali i mirni grad, izabran je upravo zbog mogućnosti da se razgovara bez pritiska javnosti, kamera i trenutnih političkih kalkulacija.
„Mi ne diktiramo rješenja. Mi postavljamo pitanja. Švicarska pokušava stvoriti uvjete u kojima je normalizacija odnosa moguća“, istakao je Salvisberg.
Ovaj dijalog predstavlja primjer tradicionalne uloge Švicarske kao posrednika u međunarodnim sporovima. Uprkos kritikama da je izgubila neutralnost, Bern ovim angažmanom pokazuje da i dalje igra značajnu ulogu u olakšavanju osjetljivih političkih procesa.
Posebnu težinu ovom angažmanu daje i činjenica da Švicarska ima snažnu dijasporu iz regiona. U toj zemlji živi veliki broj građana porijeklom s Kosova, ali i više od 60.000 Srba i osoba srpskog porijekla, što Bern stavlja u daleko neposredniju poziciju u odnosu na ovaj konflikt nego mnoge druge evropske države.
„Švicarska ima jasan interes za mirno, održivo i na vladavini prava zasnovano rješavanje odnosa između Srbije i Kosova“, naglasio je Salvisberg.
Bern je, uz to, prisutan i na terenu. Od 1999. godine učestvuje u misiji KFOR kroz kontingent Swisscoy, koji ostaje jedan od ključnih faktora sigurnosti na Kosovu i ujedno najveći švicarski vojni angažman u nekoj međunarodnoj mirovnoj misiji.
U vremenu u kojem javni dijalog djeluje blokirano, a političke pozicije zakovane u maksimalističke narative, ovi tihi razgovori u Švicarskoj pokazuju da se prava diplomatija često vodi daleko od reflektora – tamo gdje riječi još uvijek imaju težinu, a kompromis nije unaprijed proglašen izdajom.
