Nova politička kriza izbila je između Libana i Irana nakon što je predsjednik Libanona Joseph Aoun javno poručio Teheranu da se prestane miješati u unutrašnje poslove njegove zemlje. Odgovor iz Irana stigao je gotovo momentalno i u neuobičajeno oštrom tonu.
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi optužio je libanonsko rukovodstvo da zanemaruje, kako je naveo, “pravog neprijatelja”, odnosno Izrael, dok istovremeno pokušava prebaciti odgovornost na Teheran.
“Slušajući izjave predsjednika Aouna, čovjek bi pomislio da je Iran okupirao dio Libanona, raselio stanovništvo i svakodnevno bombardira zemlju”, napisao je Araghchi na društvenoj mreži X, aludirajući na izraelske vojne operacije.
Njegova poruka predstavlja jednu od najdirektnijih javnih kritika libanonskog državnog vrha od početka nove regionalne eskalacije. Araghchi je dodatno poručio da Libanon ne bi trebao biti korišten kao politički instrument protiv Irana, insistirajući da je Teheran godinama podržavao “otpor protiv Izraela”.
Sukob riječima dolazi u trenutku kada se Libanon nalazi pod ogromnim pritiskom zbog rata na južnoj granici i sve dublje unutrašnje podjele oko uloge Hezbollaha. Predsjednik Aoun posljednjih sedmica pokušava otvoriti prostor za direktne razgovore s Izraelom, što predstavlja historijski zaokret u odnosu dvije zemlje koje decenijama nemaju diplomatske odnose.
Takav potez izazvao je bijes Hezbollaha, ali i zabrinutost Teherana koji ovu šiitsku organizaciju smatra ključnim saveznikom u regionu. Upravo zbog toga dio analitičara vjeruje da se iza javnog sukoba krije mnogo ozbiljnija borba za političku kontrolu nad budućim pravcem Libanona.
Aoun je u petak otvoreno poručio Iranu da nema pravo određivati sudbinu njegove države.
“Ovo nije vaša zemlja. Ovo je Libanon”, rekao je predsjednik, pozivajući Hezbollah da se okrene političkom dijalogu umjesto nastavku vojne konfrontacije.
Slične poruke stigle su i iz kabineta premijera Navafa Salama, koji je optužio Teheran da Libanon koristi kao pregovarački alat u odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama.
U pozadini cijelog sukoba nalazi se pokušaj postizanja novog sporazuma o prekidu neprijateljstava između Izraela i Hezbollaha. Prema diplomatskim izvorima, Iran insistira da svaki eventualni dogovor s Washingtonom mora uključivati i obustavu izraelskih operacija u Libanonu, kao i povlačenje izraelskih snaga sa spornih područja.
Istovremeno, rat nastavlja uzimati težak danak. Libanonske vlasti tvrde da su hiljade ljudi ubijene od početka sukoba, dok su razaranja na jugu zemlje izazvala novu humanitarnu krizu i masovna raseljavanja stanovništva.
Politički analitičari upozoravaju da bi otvoreni verbalni sukob između Bejruta i Teherana mogao dodatno destabilizirati Libanon, zemlju koja se već godinama nalazi na ivici ekonomskog i sigurnosnog kolapsa.
Sve više se postavlja pitanje da li Libanon prvi put nakon dugo vremena pokušava izaći iz direktnog iranskog utjecaja — ili je riječ samo o kratkotrajnom političkom manevru pod pritiskom Zapada i regionalnih saveznika.
