Iako je izraelska vlada prošlog mjeseca jednoglasno podržala prijedlog o priznavanju genocida nad Armenima, odluka nikada nije došla pred poslanike Knezeta (Knesseta).
Promjena stava
Prema pisanju izraelskog lista Haaretz, razlog za to nije promjena stava prema historijskim činjenicama, već snažan geopolitički pritisak iz Azerbejdžana, koji je nadjačao namjeru Izraela da pošalje političku poruku Turskoj.
Pitanje genocida nad Armenima iz perioda Osmanskog carstva ponovo se našlo u središtu političkih kalkulacija. Inicijativu za priznanje pokrenuo je izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Sar (Gideon Sa'ar), koji je tvrdio da takva odluka nije usmjerena protiv Turske, već predstavlja priznanje historijske istine.
Ipak, situacija se promijenila nakon reakcije Bakua.
Prema izvorima Haaretza, izraelski premijer Benjamin Netanjahu (Benjamin Netanyahu) zaustavio je glasanje u parlamentu nakon kontakta s Hikmetom Hadžijevim, glavnim vanjskopolitičkim savjetnikom predsjednika Azerbejdžana Ilhama Alijeva.
Moguće priznanje genocida
Nakon razgovora, izraelski zvaničnici su obavijestili azerbejdžanske partnere da je prijedlog uklonjen s dnevnog reda.
Azerbejdžan, koji ima bliske odnose s Turskom, oštro se usprotivio mogućem priznanju genocida, tvrdeći da bi takva odluka predstavljala političko tumačenje događaja iz 1915. godine bez pravne osnove.
Kao odgovor na izraelsku inicijativu, Alijev je u Bakuu ugostio palestinskog premijera Mohameda Mustafu (Mohammada Mustafu), nakon čega je Azerbejdžan ponovio podršku uspostavi palestinske države s Istočnim Jerusalemom kao glavnim gradom, najavio nastavak pomoći UNRWA-i i izgradnju škole na Zapadnoj obali.
Taj potez protumačen je kao diplomatska poruka Izraelu.
Presudan faktor u odluci Izraela, prema analitičarima, jesu snažne vojne i ekonomske veze s Azerbejdžanom.
Strateški partner
Baku je jedan od važnih međunarodnih partnera Izraela, a dvije zemlje godinama sarađuju u oblasti sigurnosti i naoružanja. Tokom sukoba Azerbejdžana i Armenije, Izrael je pružao značajnu vojnu podršku azerbejdžanskoj strani.
Istrage i raniji izvještaji ukazivali su na intenzivnu vojnu saradnju dvije zemlje, uključujući isporuke izraelskog oružja Azerbejdžanu.
Pokušaji da Izrael prizna genocid nad Armenima traju još od 2011. godine, ali nijedan do sada nije doveo do formalne odluke.
Ranije su izraelske vlasti pokušavale ublažiti termin "genocid" koristeći izraze poput "tragedija" ili "zločini". Najnoviji slučaj pokazao je da se i pitanja historijske pravde često prelamaju kroz prizmu savremenih političkih interesa i strateških savezništava.
