Slučaj Epstein, kriza u egzistenciji većine Amerikanaca i duboke podjele unutar pokreta MAGA su izazovi koji bi mogli prisiliti sadašnjeg predsjednika da osramoćeno završi svoj drugi mandat. Trump ima samo 10 mjeseci do međuizbora da se "ponovo učini velikim"...
Budimo iskreni: od povratka u Bijelu kuću 20. januara ove godine, Donald Trump dominira vijestima cijele godine, i formom i sadržajem. Na iznenađenje ostatka svijeta, gotovo da nije prošao dan bez izjave ili tvita predsjednika.
Strategija za koju se široko pretpostavlja da je posebno osmišljena kako bi privukla pažnju. Ali imala je velike, uglavnom negativne efekte: Trump je teško naštetio svjetskom poretku uspostavljenom nakon Drugog svjetskog rata, ignorisao je zakon koji reguliše odnose između država, promijenio je globalizaciju svojim carinama i oslabio američke saveze (posebno NATO) i međunarodne organizacije, počevši od UN-a.
Američki predsjednik tvrdi da je okončao osam ratova, ali istina je da dva glavna sukoba u koje su uključene Sjedinjene Američke Države, Ukrajina i Palestina, još uvijek traju. Jedna od najgorih slika godine koja se bliži kraju je poniženje koje je naneseno ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom u Bijeloj kući u februaru, a koje je uravnoteženo crvenim tepihom koji je postavljen za Vladimira Putina na Aljasci u augustu.
U međuvremenu, rat, koji je Donald Trump obećao riješiti u roku od 24 sata tokom predsjedničke kampanje, nastavit će se sve dok američki predsjednik ne prizna da Vladimir Putin ne želi kompromis, već samo potpunu pobjedu.
„Trumpova doktrina“ koja se oblikuje u ovom drugom mandatu nema nikakve sličnosti s onim što smo zamišljali tokom njegovog prvog mandata. Dva primjera: Trump želi izbjeći „beskrajne ratove“, poput onih koje Sjedinjene Države vode u Afganistanu i Iraku.
Ali istovremeno, nije oklijevao da upotrijebi vojsku, razočaravši izolacionističko krilo svog pokreta, MAGA. To je učinio u Jemenu, Iranu, kod obale Venecuele i prije nekoliko dana u Siriji protiv grupe Islamska država nakon smrti prvih američkih vojnika tokom njegovog predsjedničkog mandata.
Vojska, oslobođena bilo kakvih pravnih ograničenja, politički je instrument moći na raspolaganju izvršnoj vlasti, čak i unutar Sjedinjenih Američkih Država. Drugi primjer: politika iznesena u najnovijoj Strategiji nacionalne sigurnosti oživljava dva stoljeća staru Monroeovu doktrinu o Latinskoj Americi, zasnovanu na ideji da Sjedinjene Američke Države trebaju održavati hegemoniju samo u vlastitoj hemisferi.
To pokazuje snažan pritisak na Venecuelu. Šta onda možemo očekivati 2026. godine? Za Trumpa će rizici biti dvostruki: na međunarodnom planu, morat će definirati stav Washingtona prema Kini, njegovom jedinom pravom rivalu 21. stoljeća i jedinoj zemlji koja je ove godine pokazala da može izdržati američki pritisak.
Trump će posjetiti Peking u aprilu, što je ključno putovanje za kinesko-američke odnose, ali i za ostatak svijeta. Ali veliki izazov će biti i domaći, s obzirom na to da su međuizbori zakazani za novembar 2026. Trumpova popularnost je naglo pala, nedavno je izgubio sve lokalne izbore, počevši od utrke za gradonačelnika New Yorka i, što je najiznenađujuće, Miamija.
Demokrate će učiniti sve što je u njihovoj moći da iskoriste ovo nezadovoljstvo i uzvrate u Kongresu. Dakle, Donald Trump ima 3 ozbiljna problema pred sobom. Prvo, slučaj "Epstein", bivšeg milijardera osuđenog za seksualno zlostavljanje, čije nedavno objavljene fotografije otkrivaju obim saradnje američke elite, uključujući i samog Trumpa.
Drugo, priuštivost, termin koji se koristi za opisivanje troškova života, sve nedostupnijih za mnoge Amerikance, uprkos predsjednikovim poricanjima.
I treće, podjele koje razdvajaju nekada veliki tabor "Učinimo Ameriku ponovo velikom" (MAGA). Trump će imati samo 10 mjeseci da sebe ponovo učini "velikim". Ali to neće biti lako.
