Čini se da obećanja o poboljšanju statusa pripadnika Armije Republike Bosne i Hercegovine ostaju samo mrtvo slovo na papiru pod vlašću "Trojke".
Iako je institucionalna odgovornost i očuvanje temelja državnosti Bosne i Hercegovine princip o kojem se često govori, konkretni koraci u tom smjeru izostaju, posebno kada je riječ o zasluženoj podršci onima koji su te temelje branili. Inicijativa zastupnice SDA Kenele Zuko za sistemsko uvođenje boračkog dodatka jasan je pokazatelj potrebe da se djeluje. Osnivanje radne grupe prije četiri mjeseca dalo je tračak nade da će se konačno nešto pomaknuti s mrtve tačke. Međutim, nakon tog početnog koraka, nastupila je tišina. Nema plana rada, nema konkretnih aktivnosti, niti bilo kakvog vidljivog napretka.
Ova inicijativa nije vođena populističkim pobudama, nego proizlazi iz dubokog razumijevanja historijskog značaja uloge naših hrabrih i časnih boraca u očuvanju suverenosti, teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka Bosne i Hercegovine. Radi se o potrebi da se, kroz konkretan i pravedan institucionalni odgovor, reafirmira vrijednost žrtve koju su naši borci podnijeli, često bez osnovnog osjećaja sigurnosti i društvene brige u godinama koje su uslijedile.
Borci Armije RBiH najvažniji su faktor opstanka ove zemlje u periodu njene najdublje ugroženosti, čudo njenog otpora, i svaki pokušaj institucionalnog ignorisanja njihovih potreba predstavlja i direktan udar na identitetske i historijske temelje države.
Podsjećam i da je formirana radna grupa čiji je zadatak bio da, u razumnom roku, izradi nacrt zakonskog rješenja kojim bi se ovo pitanje na adekvatan način reguliralo. Međutim, prema javno dostupnim informacijama, četiri mjeseca nakon konstituiranja te radne grupe, još uvijek ne postoji jasan plan rada, precizno definisani rokovi niti obznanjeni rezultati. Umjesto konkretnih koraka, svjedočimo neodređenim izjavama o „nadama“ da će se radna grupa „možda“ sastati prije godišnjih odmora. U tom kontekstu, nameću se sljedeća pitanja:
-Da li je radna grupa usvojila metodologiju rada i precizne vremenske okvire za izradu prijedloga zakonskog rješenja?
-Ako ti rokovi ne postoje - zašto nisu definisani? Ako postoje - zašto nisu ispoštovani?
-Konačno, postavlja se i pitanje političke volje: da li je cilj ovog procesa da rezultira stvarnim rješenjem ili da se pitanje boračkog dodatka svjesno razvlači do njegovog potpunog potiskivanja iz političkog fokusa?
Odnos prema borcima mora biti principijelan, konzistentan i postojan. Jer, ono što su borci učinili za Bosnu i Hercegovinu ne može se mjeriti ekonomskim parametrima, ali se može i mora prepoznati kroz odgovornu i poštenu institucionalnu politiku. Uvođenje boračkog dodatka je obaveza države prema onima koji su je sačuvali.
Svako dalje odlaganje tog procesa ne ide samo na štetu boraca, već i na štetu kredibiliteta institucija koje imaju ustavnu i zakonsku obavezu da djeluju u interesu pravde, jednakosti i društvene solidarnosti. Zato pozivam sve relevantne aktere da ovaj proces hitno deblokiraju, jasno komuniciraju javnosti u kojem je stadiju radna grupa, te da konačno odgovore na pitanje: kada i kako će borački dodatak postati stvarnost, a ne predmet političkog taktiziranja? – poručuje zastupnica Kenela Zuko.
Ovakvo stanje budi sumnju u stvarne namjere aktuelne vlasti. Izostanak djelovanja nakon formiranja radne grupe, posebno na tako osjetljivom pitanju kao što je status boraca, nameće pitanje je li u pitanju političko taktiziranje ili jednostavno nedostatak političke volje. Borci Armije RBiH zaslužuju više od praznih obećanja i jalovih inicijativa. Njihov doprinos odbrani države nemjerljiv je i kao takav zahtijeva konkretnu i kontinuiranu podršku. Davno je bilo vrijeme je da se s riječi pređe na djela i da se osigura sistemsko rješenje koje će adekvatno vrednovati njihovu žrtvu i doprinos.
