Izvori bliski američkoj administraciji kažu da američki predsjednik gubi vjeru u pregovore i sve više se priklanja nastavku vojnih operacija.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump sve je frustriraniji ratom s Iranom, koji je ušao u peti mjesec, jer se sukob za koji je mislio da će se završiti za nekoliko sedmica nastavlja bez ikakvog vidljivog kraja na vidiku.
Prema osobi koja je čula njegove komentare tokom nedavnog sastanka u Ovalnom kabinetu, Trump je oštro napao iranske lidere, nazivajući ih "ološem" i "ludima", a uz to je uputio i niz uvreda.
Izvori iz administracije kažu da je predsjednik sve frustriraniji što sukob i dalje opterećuje njegovo predsjedništvo. Rat je doveo do rasta cijena, pada javne podrške i smrti više od desetak američkih vojnika, dok se neki od njegovih savjetnika boje da to također šteti izgledima Republikanske stranke na predstojećim međuizborima.
Trump već mjesecima pokušava okončati sukob. U aprilu je proglasio primirje nakon što je zaprijetio da će uništiti "čitavu civilizaciju" Irana. U junu je objavio da su Sjedinjene Američke Države i Iran potpisali memorandum o razumijevanju o ponovnom otvaranju Hormuškog moreuza. Međutim, zatišja su se pokazala kratkotrajnim i borbe su se brzo nastavile.
Prema riječima ljudi upoznatih sa događajima, Trump je posljednjih dana postao sve skeptičniji da pregovori mogu donijeti trajni mir. Visoki zvaničnik administracije rekao je da predsjednik vjeruje da Iran razumije samo vojnu silu i da je u "fazi osvete" protiv Teherana. Prema istom izvoru, Trump ne vidi mnogo alternativa osim da nastavi napade.
SAD i Iran razmjenjuju udarce posljednje dvije sedmice, eskalirajući sukob nakon što je krhko primirje propalo. U srijedu su Huti militanti napali dva saudijska tankera u Crvenom moru, što je dovelo do naglog porasta cijena nafte. Nakon incidenta, Trump je upozorio Iran na "veliku vojnu kaznu" ako se napadi Huta nastave.
U međuvremenu, Washington šalje dodatne trupe, medicinsko osoblje i oružje na Bliski istok kako bi predsjedniku dao više vojnih opcija u slučaju daljnje eskalacije. Međutim, američki zvaničnici priznaju da je Iran uspio preživjeti prethodne valove bombardiranja i da bi produžena vojna kampanja mogla iscrpiti američke zalihe municije i oslabiti podršku javnosti.
Sekretarka za štampu Bijele kuće Caroline Leavitt izjavila je da je Iran prekršio memorandum o razumijevanju sa SAD-om, napadao trgovačke brodove i ubijao američke vojnike.
"Predsjednik Trump neće stajati skrštenih ruku pred ovim terorističkim ponašanjem. Iran plaća i nastavit će plaćati sve dok ne sjedne za pregovarački stol na način koji predsjednik smatra smislenim", rekla je.
Prema izvještaju, rat je također stvorio tenzije u odnosima između Trumpa i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, jednog od njegovih najbližih saveznika u ovom sukobu.
Visoki zvaničnik administracije rekao je da je Trump više puta izrazio svoje nezadovoljstvo Netanyahuom, čak je i svojim pomoćnicima rekao da ne želi razgovarati niti se sastati s njim. Prema istom izvoru, izraelska strana je zatražila sastanak dvojice lidera, ali do sada nije donesena konačna odluka. Izraelska ambasada u Washingtonu odbila je da komentariše.
Sukob je također imao posljedice po ličnu sigurnost predsjednika i njegovih saradnika. Prema riječima ljudi upoznatih sa situacijom, nekoliko visokih savjetnika je upozoreno od strane američkih obavještajnih agencija da Iran možda planira atentate na njih i savjetovano im je da izbjegavaju korištenje civilnih transportnih usluga.
Dok je Trump prisustvovao međunarodnom samitu u Turskoj, obaviješten je o izvještajima izraelskih obavještajnih službi o novoj iranskoj zavjeri za njegovo ubistvo. Neki američki zvaničnici odbacili su informacije kao nepouzdane, dok su drugi rekli da se radi više o teoretskoj nego o operativnoj prijetnji. Međutim, te informacije su utjecale na predsjednikovu odluku da koristi stariju verziju Air Force One dok napušta Tursku.
Prema pisanju lista The Wall Street Journal, Trump je ljutito reagirao nakon što je The New York Times objavio razloge za promjenu aviona, smatrajući curenje informacija ozbiljnim rizikom za nacionalnu sigurnost. Od nekoliko zvaničnika administracije zatraženo je da predaju svoje telefone dok traje istraga o identifikaciji osobe koja je procurila informacije.
Kako rat odugovlači, predsjednik je postao sve manje optimističan u pogledu mogućnosti postizanja diplomatskog sporazuma s Iranom. Izvori iz administracije kažu da se savjetnicima žalio da je teško razumjeti ko govori u ime iranskog rukovodstva i da svaki put kada Washington povjeruje da je postigao napredak u pregovorima, Iran nastavlja napade.
Prošlog mjeseca, Trump je izrazio optimizam u vezi s memorandumom o razumijevanju o Hormuškom moreuzu i umanjio upozorenja nekih republikanskih saveznika koji su vjerovali da Teheran neće poštovati sporazum. Prema riječima zvaničnika administracije, predsjednik je jednostavno želio da se sukob okonča.
Dva glavna Trumpova pregovarača, Jared Kushner i specijalni izaslanik Steve Witkoff, i dalje vjeruju da je dogovor s Iranom još uvijek moguć. Međutim, drugi savjetnici predsjednika su mnogo skeptičniji prema mogućnosti postizanja mira.
Rat je također produbio podjele unutar američkog konzervativnog tabora. Neki republikanci bliski Bijeloj kući strahuju da bi sukob mogao imati ozbiljne političke posljedice na međuizborima. Čak su i istaknute konzervativne ličnosti, poput voditeljice Fox Newsa Laure Ingraham, javno izrazile zabrinutost zbog utjecaja koji bi rat mogao imati na republikance.
Steve Bannon, bivši Trumpov savjetnik, izjavio je: "Netanjahu nas je uveo u strašan sukob ispunjen lažima. Ljudi sami vide šta se dešava."
U međuvremenu, čelnici Bijele kuće pokušavaju preusmjeriti svoju pažnju na ekonomiju. Ove sedmice, Trump je prisustvovao sahrani četiri američka vojnika nedavno poginula na Bliskom istoku, a zatim je otputovao u saveznu državu Georgiju, gdje je promovirao ekonomske inicijative i obećao mjere za snižavanje troškova života.
"Ako plaćate malo više, dobar dio cijena je već počeo padati i mi ćemo ih vrlo brzo sniziti", rekao je Trump prisutnima u srednjoj školi u Georgiji.
Prema riječima ljudi upoznatih s razgovorima u Bijeloj kući, tokom sastanka u Ovalnom kabinetu, predsjednik je zatražio od savjetnika da izvrše pritisak na naftne kompanije i benzinske pumpe da snize cijene, tvrdeći da bi kompanije to trebale učiniti zbog podrške koju im je pružila njegova administracija.
Izvori navode da su predsjednikovi pomoćnici održali niz sastanaka kako bi pronašli načine za snižavanje cijena benzina prije međuizbora. Međutim, kažu da je sam Trump manje zabrinut zbog izbornih posljedica rata nego njegovi savjetnici i republikanci u Kongresu.
Uprkos poteškoćama, Trump i dalje čvrsto stoji pri stavu, i javno i privatno, da Iran ne bi trebao imati nuklearno oružje. Prema osobi upoznatoj s njegovim stavovima, predsjednik vjeruje da bi intenzivna kampanja bombardiranja mogla prisiliti Teheran na predaju.
On vjeruje da je dao miru šansu. Sada se vraća Planu A, a to je vojna akcija.
